Zakon o osnivanju Muzeja žrtava genocida​​ 

Zakon je objavljen u "Službenom glasniku RS", br.​​ 49/92,​​ 53/93​​ - drugi zakon,​​ 67/93​​ - drugi zakon,​​ 48/94​​ - drugi zakon,​​ 101/2005​​ - drugi zakon i​​ 49/2021​​ (čl. 8.​​ nije u prečišćenom tekstu).​​ 

Član 1. ​​ 

Radi trajnog sećanja na žrtve genocida nad Srbima, prikupljanja, obrade i korišćenja podataka o njima i ostvarivanju obaveza iz Međunarodne konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, osniva se: "Muzej žrtava genocida", sa sedištem u Beogradu​​ (u daljem tekstu: Muzej).​​ 

Muzej se može baviti i prikupljanjem, obradom i korišćenjem podataka o genocidu nad Jevrejima, Romima i pripadnicima drugih naroda i nacionalnih manjina.​​ 

Član 2.​​ 

Radi obeležavanja sećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima ustanovljava se 22. april dan proboja zatvorenika ustaškog logora Jasenovac, 1945. godine, kao Dan sećanja na žrtve genocida.​​ 

Član 3.​​ 

Muzej:​​ 

1. Prikuplja, obrađuje i čuva podatke o pojedinačnim i grupnim žrtvama zločina genocida (lični i porodični podaci, vreme, mesto i način streljanja, nastupile posledice i dr.) i drugim genocidnim činjenicama (prinudno raseljavanje, uzimanje talaca, odvođenje u logor, prinudni rad, pljačka imovine, upotreba nedozvoljenih sredstava u borbi, uništavanje i pljačkanje kulturno-istorijskih spomenika i dobara i dr.);​​ 

2. prikuplja, ispituje i čuva građu (službena dokumenta, spiskove, svedočenja, muzejske eksponate, fotografije, filmove, video i tonske snimke, knjige, medicinsku i drugu dokumentaciju i dr.) o zločinu genocida,​​ 

3. prikuplja, obrađuje i čuva podatke od značaja za utvrđivanje organizatora, izvršilaca zločina, naredbodavaca i saučesnika odgovornih za učinjene zločine genocida (lični i porodični podaci, vreme, mesto i način izvršenja zločina i dr.);​​ 

4. prikuplja, obrađuje i čuva podatke o spasiocima žrtava zločina genocida (lični i porodični podaci, vreme, mesto i način spasavanja žrtava i dr.);​​ 

5. utvrđuje i radi na obeležavanju mesta stradanja (logora, jama, stratišta) žrtava;​​ 

6. obezbeđuje korišćenje kulturno-istorijske građe i saznanja kojim raspolaže u kulturne, obrazovne, vaspitne, informativne i druge svrhe putem izlaganja ove građe u okviru stalnih i povremenih izložbi, publikovanja i na drugi način čini dostupnim javnosti;​​ 

7. sarađuje sa srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu.​​ 

Muzej može obrazovati stalne zbirke i odeljenja i u mestu van svog sedišta.​​ 

Statutom Muzeja bliže se uređuju poslovi Muzeja iz stava 1. ovog člana, kao i organizacija rada na prikupljanju i obradi podataka (način uključivanja istaknutih stručnjaka i naučnih radnika, obrazovanje ekspertskih grupa za obradu određenih podataka i dr.). Muzej organizuje stručne i naučne skupove posvećene sećanju na zločine genocida.​​ 

Poslovi iz stava 1. ovog člana su poslovi od interesa za Republiku.​​ 

Član 4.​​ 

Muzej, podatke koje u skladu sa ovim zakonom obrađuje i čuva, prikuplja od građana, organizacija i organa.​​ 

Državni i drugi organi, preduzeća, ustanove i druge organizacije dužni su da Muzeju dostavljaju podatke i građu o zločinu genocida kojim raspolažu, a koje u skladu sa ovim zakonom prikuplja i obrađuje Muzej.​​ 

Nadležni republički organi preduzimaju mere na obezbeđivanju podataka i druge građe za Muzej kojima raspolažu organi i organizacije van teritorije Republike Srbije, odnosno odgovarajući savezni organi.​​ 

Član 5. ​​ 

Na rad Muzeja primenjuju se propisi koji važe za ustanove, kao i propisi kojima se uređuje oblast kulture, zaštite kulturnih dobara i muzejske delatnosti, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.​​ 

Član 6.​​ 

Sredstva za osnivanje i rad Muzeja obezbeđuju se u buyetu Republike.​​ 

Muzej može da stiče sredstva za ostvarivanje svoje delatnosti i iz: poklona, legata, fondova, zadužbina, sopstvene izdavačke delatnosti i iz drugih izvora.​​ 

Član 7.​​ 

Organi Muzeja su direktor, upravni odbor i nadzorni odbor.​​ 

Član 8. ​​ 

Radom Muzeja rukovodi direktor.​​ 

Direktora Muzeja imenuje i razrešava Vlada Republike Srbije (u daljem tekstu: Vlada), u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast kulture.​​ 

Član 9.​​ 

Direktor odgovara Vladi za izvršavanje poslova Muzeja i odgovoran je za zakonitost njegovog rada.​​ 

Član 10. ​​ 

Upravni odbor ima pet članova.​​ 

Predsednika i članove Upravnog odbora imenuje i razrešava Vlada, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast kulture.​​ 

Član 11. ​​ 

Upravni odbor:​​ 

1. donosi statut Muzeja;​​ 

2. odlučuje o poslovanju Muzeja;​​ 

3. usvaja godišnji izveštaj o poslovanju i godišnji obračun;​​ 

4. donosi program rada Muzeja;​​ 

5. odlučuje o korišćenju sredstava, u skladu sa zakonom;​​ 

6. vrši i druge poslove utvrđene statutom.​​ 

Član 12.​​ 

Upravni odbor daje odobrenje za korišćenje i publikovanje podataka ili dokumenata kojima raspolaže Muzej.​​ 

Član 13. ​​ 

Nadzorni odbor ima tri člana, od kojih je jedan iz reda zaposlenih u Muzeju.​​ 

Predsednika i članove Nadzornog odbora imenuje i razrešava Vlada, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast kulture.​​ 

Član 14.​​ 

Nadzorni odbor:​​ 

1. vrši nadzor nad poslovanjem Muzeja, pregleda godišnji izveštaj i godišnji obračun;​​ 

2. ukazuje Vladi na propuste upravnog odbora i direktora;​​ 

3. predlaže Vladi i upravnom odboru Muzeja mere koje treba preduzeti radi uspešnijeg poslovanja na osnovu nađenog činjeničnog stanja.​​ 

Član 15.​​ 

Direktor Muzeja može obrazovati, u skladu sa statutom, savet Muzeja, kao svoje savetodavno telo, koga čine istaknuti naučni radnici.​​ 

Član 16. ​​ 

Nadzor nad zakonitošću rada Muzeja vrši ministarstvo nadležno za oblast kulture.​​ 

Član 17.​​ 

Novčanom kaznom do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj preduzeće, ustanova i druga organizacija koja Muzeju ne dostavi podatke iz člana 4. stav 2. ovog zakona.​​ 

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u preduzeću, ustanovi i organizaciji novčanom​​ kaznom do 50.000 dinara.​​ 

Novčanom kaznom do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u državnom organu.​​ 

Član 18.​​ 

Ministarstvo kulture utvrđuje ispunjenost uslova za početak rada Muzeja.​​ 

Član 19.​​ 

Direktor Muzeja​​ podnosi prijavu za upis Muzeja u sudski registar.​​ 

Član 20.​​ 

Ministarstvo kulture i Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Srbije obavljaće administrativno-stručne poslove za Muzej, do njegovog upisa u sudski registar.​​ 

Član 21.​​ 

Muzej počinje sa radom u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.​​ 

Upravni odbor je dužan da donese statut u roku od 60 dana od dana početka rada Muzeja.​​ 

Član 22.​​ 

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".​​ 

 

 

U REDAKCIJSKOM PREČIŠĆENOM TEKSTU NE NALAZI SE:

Čl. 8. Zakona - 49/2021-18:

''Direktor muzeja će podneti prijavu promene sedišta muzeja u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Statut muzeja će se uskladiti sa ovim zakonom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.''