Član 73. stav 2. Zakona o radu („Službeni glasnik RS“ broj
24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013 i 75/2014) utvrđuje da, ako zaposleni
koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve
radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30.
juna naredne godine.
Do 30. juna 2016. godine godišnji odmor za 2015. godinu
moraju iskoristiti odnosno mora im se omogućiti da ga iskoriste zaposleni koji
su prijavili korišćenje godišnjeg odmora u delovima, pa su prvi deo u trajanju od
najmanje dve radne nedelje iskoristili u toku 2015. godine. Zaposleni koji nisu u
toku 2015. godine iskoristili ni prvi deo godišnjeg odmora od najmanje dve radne
nedelje, ne mogu koristiti sada drugi deo odmora do 30. juna 2016. godine.
Prema tome, ukoliko zaposleni nije koristio prvi deo
godišnjeg odmora u toku 2015. kalendarske godine, gubi pravo na korišćenje
godišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu uopšte, a ne samo u delovima. To
takođe znači da se zaposleni ne može “odreći” korišćenja prvog dela godišnjeg
odmora da bi ostvario pravo na korišćenje drugog dela odmora do 30.06.
Konkretno, zaposleni treba da imaju u vidu dva neophodna
uslova koja treba da ispune da bi mogli da koriste drugi deo godišnjeg odmora do
30. juna 2016. godine, a to su:
1) da su prvi deo godišnjeg odmora za 2015. godinu,
iskoristili u toku 2015. godine u zakonskom trajanju od najmanje dve nedelje, tj.
10 radnih dana, odjednom, neprekidno, i
2) da se samo uz ispunjenje prethodnog uslova drugi deo
godišnjeg odmora može koristiti u periodu od 1. januara do 30. juna 2016. godine
(odjednom u celosti ili u više navrata).
Na primer, ako je zaposleni celu kalendarsku 2015. godinu
bio na bolovanju, ili ako je delimično radio, a potom bio na bolovanju do kraja
2015. godine, pri čemu nije iskoristio prvi deo odmora niti je odmor započeo pa
ga je bolest sprečila da ga iskoristi, zaposleni je izgubio pravo na godišnji
odmor, i ne može ga sada koristiti do 30.06. Pri tome treba tumačiti da je 30.
jun poslednji dan mogućeg korišćenja godišnjeg odmora, a ne dan početka korišćenja
godišnjeg odmora.
Želimo da ukažemo na dva izuzetka od pravila da se godišnji
odmor mora iskoristiti u trajanju od 10 radnih dana u kalendarskoj godini na
koju se odnosi da bi se drugi deo mogao iskoristiti do 30 juna naredne godine:
Izuzeci kada se godišnji odmor može delimično ili u celosti
koristiti do 30. juna
U odnosu na pravilo da se godišnji odmor mora iskoristiti u
trajanju od 10 radnih dana u kalendarskoj godini na koju se odnosi da bi se
drugi deo mogao iskoristiti do 30 juna naredne godine, postoje dva izuzetka:
Prvi izuzetak je predviđen stavom 4. člana 73. Zakona o radu, kojim se daje pravo
zaposlenoj koja zbog porodiljskog odsustva, odsustvuje sa rada zbog nege
novorođenog deteta i zbog posebne nege deteta nije uspela da godišnji odmor za
2015. kalendarsku godinu iskoristi u celini ili delimično u toj 2015. godini,
da ga u celosti ili preostali deo iskoristi u periodu od 1. januara do 30. juna
2016. godine. Dakle, zaposlena koja je u 2015. godini otišla na porodiljsko
odsustvo, odsustvo sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta, a za tu
godinu nije koristila godišnji odmor pre odlaska na odsustvo, može ceo godišnji
odmor za 2015. godinu da koristi u 2016. godini, kada se vrati na rad, i to pod
uslovom ako se u 2016. godini vrati na rad pre isteka juna meseca i da godišnji
odmor iskoristi do 30. juna ove godine. I u ovom slučaju je 30.06.2016. godine
poslednji dan kada se može koristiti godišnji odmor iz 2015. godine.
Drugi izuzetak je kada zaposleni započne godišnji odmor u
kalendarskoj godini na koju se taj odmor odnosi, pa ga pre proteka od dve radne
nedelje prekine zbog bolesti koja traje do kraja kalendarske godine, zbog čega
nije u mogućnosti da ima iskorišćeni prvi deo godišnjeg odmora u celini. Ovaj
zaposleni može do 30. juna 2016. godine da iskoristi preo-stale dane svog
ukupnog godišnjeg odmora za 2015. godinu.
Prema tome, zaposleni koji je započeo korišćenje godišnjeg
odmora u 2015. godini, pa ga je prekinuo pre proteka dve radne nedelje zbog
bolesti koja je trajala do kraja 2015. godine, zbog čega nije bio u mogućnosti
da iskoristi prvi deo godišnjeg odmora u propisanom trajanju od dve radne
nedelje, može da iskoristi preostale dane odmora na koje ima pravo do 30. juna
2016. godine, odnosno priznaje mu se pravo na korišćenje godišnjeg odmora u
delovima. Smatra se da uslov za korišćenje prvog dela godišnjeg odmora nije
ispunio zbog više sile.
U posebnom slučaju, ako se zaposleni sprema da koristi drugi
deo godišnjeg odmora iz 2015. godine u 2016. godini, pa otvori bolovanje koje mu
istekne u avgustu ili septembru 2016. godine, gubi pravo na korišćenje drugog
dela odmora, pošto posle 30. juna ni u kom slučaju godišnji odmor iz prethodne
godine ne može da se koristi.
Sličan je slučaj i sa zaposlenom koja je otvorila porodiljsko
odsustvo ili odsustvuje zbog nege deteta u toku 2015. godine. Ako se zaposlena
vratila na posao 15. juna, a nije iskori-stila godišnji odmor za 2015. godinu u
celosti, ima pravo da koristi godišnji odmor u danima do 30. juna 2016.
godine.
Nema zakonskih smetnji da neiskorišćeni godišnji odmor iz
prethodne godine zaposleni koristi do kraja juna tekuće godine i da odmah od 1.
jula nastavi da koristi godišnji odmor za tekuću godinu, ukoliko to omogućava
proces rada kod poslodavca i ako se poslodavac saglasio.
Da rezimiramo, zaposleni koji nije iskoristio godišnji odmor
za 2015. godinu, to svoje pravo može da iskoristi do 30. juna 2016. godine, pod
sledećim uslovima:
1) da je u prethodnoj godini iskoristio prvi deo godišnjeg
odmora u trajanju od najmanje dve radne nedelje;
2) da je korišćenje godišnjeg odmora u prethodnoj godini
prekinuo zbog bolesti koja traje do kraja kalendarske godine, zbog čega nije
bio u mogućnosti da koristi prvi deo godišnjeg odmora u propisanom trajanju od
dve nedelje – smatra se da uslov o korišćenju prvog dela godišnjeg odmora nije
ispunio zbog više sile (bolesti), i
3) zaposleni koji je stekao pravo na korišćenje godišnjeg
odmora, a nije u celosti ili de-limično iskoristio godišnji odmor u tekućoj
kalendarskoj godini zbog odsustva sa rada radi porodiljskog odsustva, odsustva
sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta, ima pravo da taj odmor
iskoristi do 30. juna naredne godine.
Saglasno navedenom, zaposleni gubi pravo na korišćenje
godišnjeg odmora iz 2015. godine u 2016. godini:
1) ako preostali godišnji odmor za 2015. godinu zaposleni ne
iskoristi do 30. juna 2016. godine;
2) ako se zaposleni vrati sa porodiljskog odsustva ili
odsustva sa rada radi nege i posebne nege deteta, posle 30. juna 2016. godine;
3) ako je zaposleni započeo korišćenje godišnjeg odmora krajem
2015. godine, a zbog isteka godine nije iskoristio u 2015. godini najmanje dve
radne nedelje (nije stekao uslov za ko-rišćenje godišnjeg odmora u dva dela), a
31. decembra 2015. godine, odnosno 1. januara 2016. godine, je prekinuo
korišćenje godišnjeg odmora i radio je jedno vreme u januaru (nije nastavio da
koristi u kontinuitetu ceo godišnji odmor), gubi pravo da koristi preostali deo
godišnjeg odmora za 2015. godinu u 2016. godini.