Stupile su na snagu izmene Zakona o ozakonjenju. U Srbiji je oko dva
miliona nelegalnih objekata. Državna sekretarka u Ministarstvu
građevinarstva Aleksandra Damnjanović rekla je za RTS da je cilj donošenja
Zakona o ozakonjenju da se najveći broj objekata ozakoni, da se vrati u
legalne tokove. Novina u zakonu je da se ne čeka okončanje upravnog
spora, istakla je državna sekretarka.
Da se divljoj gradnji stane na put trebalo bi da omoguće nove odredbe Zakona o ozakonjenju koje danas stupaju na snagu.
Gostujući u Dnevniku RTS-a, Aleksandra Damnjanović je rekla da je
osnovnim zakonom bilo jasno rečeno da su predmet ozakonjenja samo oni
objekti koji su građeni do stupanja na snagu zakona.
„Najnovijim
izmenama mi smo to samo potvrdili, s tim što smo kao kumulativni uslov
predvideli i vidljivost na satelitskom snimku. Svi oni koji su gradili
posle stupanja na snagu Zakona o ozakonjenju 2015. godine, nisu predmet
ozakonjenja ni po osnovnim ni po najnovijim izmenama zakona“, objašnjava
Damnjanovićeva.
Prema njenim rečima, cilj donošenja Zakona o
ozakonjenju je da se najveći broj objekata ozakoni, da se vrati u legalne
tokove, ali postoji i broj objekata koji nikada neće moći da bude
ozakonjen.
„Ono što je novina u ovom zakonu je da se ne čeka
okončanje upravnog spora, odnosno pravosnažnost rešenja o rušenju, kada se
odbije zahtev za ozakonjenje, već na osnovu konačnog rešenja svaka lokalna
samouprava, svi koji donose rešenja odnosno, građevinska inspekcija mmogu
rušiti takve objekte“, istakla je državna sekretarka.
Jedna od novina je zabrana novog priključenja na infrasatrukturu, kaže Damnjanovićeva.
„Svi
oni objekti koji su izgrađeni posle stupanja na snagu Zakona, za njih se
primenjuje Zakon o planiranju i izgradnji i oni danom donošenja rešenja o
rušenju – imaju izvršnost i mogu se rušiti“, ističe Damnjanovićeva.
Najnovije
izmene kada se govori o Zakonu o ozakonjenju je – da objekti koji su u
postupku ozakonjenja mogu biti rušeni na osnovu konačnog rešenja, kaže ona.
To
znači da svi oni objekti za koje se donese rešenje kojim se odbija
zahtev za ozakonjenje po odbijenoj žalbi mogu biti predmet rušenja.
Damnjanovićeva
kaže da svi objekti koji ispune uslove po zakonu da se mogu rušiti, a
prema stepenu ugroženosti nekog javnog ili kulturnog dobra biće
napravljen program i biće predmet rušenja.
Prema njenim rečima, ovaj
zakon dao je rok od pet godina u kojem građani i svi zainteresovani
koji su u postupku ozakonjenja moraju da se ozakone.
Pozvala je građane da što pre dopune svoju dokumentaciju, da ozakone svoje objekte jer po novom zakonu rok je pet godina.
„Nemojmo
čekati petu godinu da rešimo svoj problem. Nema mogućnosti da se takvi
objekti prometuju dok se ne ozakone. Ozakonite svoje objekte, biće lakše
i državi i vama“, zaključila je Damljanovićeva.
Izvor: sajt RTS-a
Naslov: Redakcija