Međunarodna asocijacija advokata pod oznakom „privatno i poverljivo” uputila je pismo predsedniku AKB Slobodanu Šoškiću u kojem oštro kritikuje novi način glasanja
Sukob Advokatske komore Srbije (AKS) i Advokatske komore Beograda (AKB), ovoga puta oko načina glasanja, „popeo” se na viši, međunarodni nivo. Za novi statut AKB, koji je izglasan na sednici 24. septembra i kojim se uvode znatne promene i ograničenja u pogledu načina biranja organa komore zainteresovala se i Međunarodna asocijacija advokata – IBA.
Prema saznanjima „Politike”, pod oznakom „privatno i poverljivo” pomenuto udruženje advokata, inače najveće na svetu, nedavno je uputilo pismo predsedniku AKB Slobodanu Šoškiću u kojem oštro kritikuje novi statut.
Ovim statutom AKB, podsetimo, članovima ortačkih advokatskih društava, mahom velikih kancelarija sa nekoliko desetina advokata koji su članovi AKB, a zaposleni su u njima i nisu njihovi osnivači, uskraćeno je pravo da biraju i da budu birani u organe komore.
U dopisu IBA, u koji je „Politika” imala uvid, između ostalog, ocenjeno je da ovakav sistem glasanja predstavlja kršenje prava advokata, da su svi članovi komore jednaki u svojim pravima i obavezama i da svaki član ima pravo da bira i da bude biran u organe komore.
I dok Slobodan Šoškić, predsednik AKB, smatra da o tvrdnjama IBA može da se raspravlja i da je novi statut morao da bude donet „jer su velike kancelarije privilegovane”, predsednik AKS Dragoljub Đorđević smatra da je stanovište Međunarodne asocijacije advokata „potpuno na mestu” i tvrdi da je sporni statut donet na prevaru i da je suprotan principima advokatske profesije.
– AKB nema obavezu da prihvati, pa čak ni da razmatra stav IBA. To bi značilo da imamo obavezu prema nekome ko drugačije tumači propis od nas. I kada bismo morali da prihvatimo stav IBA, a ne moramo, seo bih sa njima i argumentovao bih im zbog čega smatram da su odredbe novog statuta dobre. Mi smo novi statut morali da donesemo zato što su brojčano velike kancelarije, privilegovane. O njima niko ne vodi računa, niti one o nekome vode računa. Oni sebi dozvoljavaju da širom Srbije, ali i van granica naše zemlje, otvaraju filijale svojih kancelarija, a to je izričito zabranjeno kodeksom advokatske etike i Zakonom o advokaturi… Dovešće nas u situaciju da ćemo moći da radimo samo po njihovim propisima, a ne po normama koje predviđa Ustav, Zakon o advokaturi i niz drugih akata – objašnjava Šoškić za „Politiku”.
Na Izbornoj skupštini AKB, zakazanoj za 3. decembar, trebalo bi da se glasa „po novom”, odnosno onako kako je propisano novim statutom. Pitanje je, međutim, da li će ona uopšte biti održana.
– Ne znam hoće li biti održana, svašta može da se desiti. Može da se dogodi da bude mnogo prigovora čime bi se opstruisalo donošenja odluka. Ako ih bude, izbori će biti održani po novom statutu kojeg se držimo jer nam je to obaveza koju predviđa i profesionalna advokatska etika i Zakon o advokaturi – zaključuje Šoškić.
Nasuprot njemu, predsednik AKS Dragoljub Đorđević tvrdi da novi statut ne predstavlja samo grubo kršenje prava advokata, već i „nečasnu i nedostojnu manipulaciju kolege Šoškića”.
– Najtužnije od svega je što kolege iz AKB organizovanje advokata u ortačka društva, ne prepoznaju kao zakonom dozvoljeni oblik organizovanja. Oni su, jednostavno rečeno, za kolege koje rade u ortačkim društvima konstatovali da je reč o zavisnim advokatima koji su u radnom odnosu i koji nemaju samostalnost. Međutim, problem im nije predstavljalo kada su se ti advokati upisivali u imenik advokata i kada su uzimali novac na ime upisnine. Mislim da su nadležni u AKB doneli novi statut samo da bi i on i izbori bili poništeni, da bi i dalje radili to što rade… Na skupštini koja je održana krajem septembra uopšte nije raspravljano o amandmanima na Statut – tvrdi Đorđević.
On kaže i da su rukovodioci AKB od AKS tražili spisak zaposlenih u advokatskim ortačkim društvima, jer oni takav spisak nemaju.
Šta je IBA
IBA je najstarije i najveće međunarodno udruženje advokata na svetu. Osnovano je 1947. godine i okuplja više od 80.000 advokata i 190 advokatskih komora iz 160 zemalja širom sveta.
Izvor: Politika