Prema Saopštenju za javnost Republičkog zavoda za statistiku, od 30. 11. 2015. godine, ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Republike Srbije za januar–oktobar 2015. godine iznosi:
– 26.338,3 miliona dolara – pad od 11,7% u odnosu na isti period prethodne godine;
– 23.588,8 miliona evra – porast od 6,6% u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrednosti od 11.222,2 mil. dolara, što čini pad od 10,3% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 15.116,1 mil. dolara, što je za 12,7% manje nego u istom periodu prethodne godine. Pad izvoza i uvoza, kao i ukupne spoljnotrgovinske razmene, izraženo u dolarima, rezultat je jačanja ove valute, kako u odnosu na dinar, tako i u odnosu na evro.
Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 10.052,2 miliona, i to je povećanje od 8,3% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 13.536,6 miliona, što predstavlja povećanje od 5,4% u odnosu na isti period prošle godine.
Deficit iznosi 3.893,9 mil. dolara, što čini smanjenje od 18,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 3.484,4 miliona, što je smanjenje od 2,1% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 74,2% i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 72,3%.
Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (32,3%); sledi Region Šumadije i Zapadne Srbije (29,2%), Beogradski region (22,4%), Region Južne i Istočne Srbije (16,0%), a oko 0,1% izvoza je nerazvrstano po teritorijama.
Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (43,4%); slede Region Vojvodine (28,2%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (17,5%), Region Južne i Istočne Srbije (10,2%), a oko 0,7% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Nema podataka za Region Kosovo i Metohija.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom se obuhvata u Regionu Vojvodine i Beogradskom regionu, a to su energenti za ukupnu teritoriju Srbije.
U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 53,3% (5.976,0 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 38,0% (4.261,6) i oprema, 8,8% (983,6). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0% (0,8 mil. dolara).
U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 59,4% (8.979,3 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 18,9% (2.860,9), i oprema, 12,1% (1.827,2). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 9,6% (1.448,6 mil. dolara).
U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: Italija (1.864,8 mil. dolara), Nemačka (1.397,4), Bosna i Hercegovina (991,0), Rumunija (651,7) i Ruska Federacija (596,4).
U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: Nemačka (1.877,5), Italija (1.608,0 mil. dolara), Ruska Federacija (1.488,7), Kina (1.263,3) i Mađarska (720,9).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 64,1% ukupne razmene.
Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 1.448,4 mil. dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), proizvoda od metala, kao i izvoza raznih gotovih proizvoda. Kada je reč o uvozu, najzastupljeniji su gvožđe i čelik, kameni ugalj i briketi, povrće i voće, električna energija. Izvoz Srbije iznosi 2.080,0 a uvoz 631,6 mil. dolara za posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 329,3%.
Posmatrano pojedinačno po zemljama, suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama: Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom. Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Italijom, Rumunijom, Bugarskom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova) i Ruskom Federacijom (zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa). Sledi deficit sa, Nemačkom, Mađarskom, Poljskom (uvoz delova za motorna vozila), Turskom, Švajcarskom, Belgijom, Austrijom.
Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK), u izvozu najveće učešće imaju: drumska vozila (1.346,0 mil. dolara), električne mašine i aparati (855,9), povrće i voće (615,2), žitarice i proizvodi od njih (546,4) i obojeni metali (482,3). Izvoz ovih pet odseka čini 34,3% ukupnog izvoza.
Prvih pet odseka sa najvećim učešćem u uvozu su: drumska vozila (1.520,3 mil. dolara), nafta i naftni derivati (1.001,2), električne mašine i aparati (670,6), industrijske mašine za opštu upotrebu (578,5) i prirodni gas (517,0), a njihov uvoz čini 28,4% ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana roba, u koji se sada uključuje i roba na carinskom skladištu, ima učešće u ukupnom uvozu 9,7%.
U oktobru 2015. godine je izvezeno je robe u vrednosti od 1.174,8 miliona dolara, što čini pad od 6,0% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 1.660,2 miliona dolara, što je pad od 6,4% u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Izraženo u evrima izvezeno je robe u vrednosti od 1.046,1 miliona evra, što čini povećanje od 6,4% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 1.477,4 miliona evra, što čini povećanje od 5,8% u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Računato u dolarima, desezonirani indeks oktobar 2015 / septembar 2015. godine pokazuje rast izvoza za 3,6% i rast uvoza za 5,0%. Računato u evrima, desezonirani indeks oktobar 2015 / septembar 2015. godine pokazuje rast izvoza za 4,5% i rast uvoza za 5,4%.
Prema Nomenklaturi statistike spoljne trgovine (NSST) za mesec oktobar:
Na listi prvih 10 proizvoda u izvozu, prvo mesto zauzima izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove (42 mil. dolara); drugo mesto pripada izvozu dizel automobila, snage do 1500 cm3 (40 mil. dolara); na trećem mestu je izvoz smrznutih malina u vrednosti od 32 mil. dolara; izvoz delova za rotacione električne mašine iznosio je 28 mil. dolara; izvoz novih spoljnih guma za automobile bio je 24 mil. dolara; izvoz automobila, paljenje svećicom, preko 1000, ali ispod 1500 cm3 bio je 22 mil. dolara, koliko je iznosio i izvoz cigareta koje sadrže duvan; izvoz automobila, dizel, preko 1500, ali ispod 2500 cm3 vredeo je 19 mil. dolara; sledi izvoz hula-hop čarapa sa 17 mil. dolara; na poslednjem mestu je izvoz delova za sedišta, sa 16 mil. dolara.
Lista prvih 10 proizvoda u uvozu pokazuje da je naš prvi uvozni proizvod sirova nafta (84 mil. dolara). Drugi po značaju je uvoz delova i pribora za motorna vozila (69 mil. dolara). Na trećem mestu uvozne liste su lekovi za maloprodaju (34 mil. dolara). Prirodni gas smo uvezli za 31 mil. dolara. Na uvoz delova za rotacione električne mašine potrošeno je 26 mil. dolara. Uvoz automobila, dizel, preko 1500, ali ispod 2500 cm3 iznosio je 22 mil. dolara. Sledi uvoz gasnih ulja (17 mil. dolara). Uvoz telefona za mrežu stanica vredeo je takođe 17 mil. dolara. Električnu energiju smo uvezli za 16 mil. dolara. Poslednje mesto zauzima uvoz ulja za podmazivanje sa 11 mil. dolara.