Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Republike Srbije za period januar–oktobar 2016. godine iznosi:
– 28.251,0 miliona dolara – porast od 7,2% u odnosu na isti period prethodne godine;
– 25.314,5 miliona evra – porast od 7,2% u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrednosti od 12.360,4mil. dolara, što čini rast od 10,1% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 15.890,6 mil. dolara, što je za 5,1% više nego u istom periodu prethodne godine.
Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 11.074,1 milion, i to je povećanje od 10,1% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 14.240,4 miliona, što predstavlja povećanje od 5,1% u odnosu na isti period prošle godine.
Deficit iznosi 3.530,2 mil. dolara, što čini smanjenje od 9,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 3.166,4 miliona, što je smanjenje od 9,1% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 77,8% i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 74,3%.
Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (31,4%); slede Region Šumadije i Zapadne Srbije (26,9%), Beogradski region (25,5%), Region Južne i Istočne Srbije (16,1%), a oko 0,1% izvoza je nerazvrstano po teritorijama.
Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (45,5%); slede Region Vojvodine (26,0%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (17,7%), Region Južne i Istočne Srbije (9,9%), a oko 0,9% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i Metohija.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom se obuhvata u Regionu Vojvodine i Beogradskom regionu, a to su energenti za ukupnu teritoriju Srbije.
U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 51,6%(6.375,4 mil. dolara); slede roba za široku potrošnju – 37,5% (4.632,8) i oprema – 10,9% (1.351,3). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0% (0,8 mil. dolara).
U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 53,2% (8.454,7 mil. dolara); slede roba za široku potrošnju – 19,2% (3.046,0) i oprema – 11,7% (1.862,9). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 15,9% (2.523,9 mil. dolara).
U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri pojedinačno, bili su: Italija (1.846,2 mil. dolara), Nemačka (1.635,6), Bosna i Hercegovina (1.034,9), Rumunija (677,2) i Ruska Federacija (650,9).
U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri pojedinačno, bili su: Nemačka (2.049,6 mil. dolara), Italija (1.668,6), Kina (1.312,6), Ruska Federacija (1.217,0) i Mađarska (724,8).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 64,7% ukupne razmene.
Naš drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 1.599,9 mil. dolara, koji je rezultat izvoza uglavnom poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), proizvoda od metala, kao i izvoza raznih gotovih proizvoda. Kada je reč o uvozu, najzastupljeniji su gvožđe i čelik, kameni ugalj i briketi, povrće i voće, medicinski i farmaceutski proizvodi. Izvoz Srbije iznosi 2.222,9 a uvoz 623,0 mil. dolara za posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 356,8%.
Posmatrano pojedinačno po zemljama, suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama: Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom. Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Rumunijom, Italijom, Bugarskom, Velikom Britanijom, Slovačkom i Hrvatskom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova) i Ruskom Federacijom (zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa). Sledi deficit sa: Poljskom (uvoz delova za motorna vozila), Nemačkom, Mađarskom, Turskom, Belgijom, Austrijom, Irakom, Francuskom.
Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK), u izvozu najveće učešće imaju: drumska vozila (1.325,5 mil. dolara), električne mašine i aparati (1.028,2), povrće i voće (675,1), pogonske mašine i uređaji (560,4), i žitarice i proizvodi od njih (546,6). Izvoz ovih pet odseka čini 33,5% ukupnog izvoza.
Prvih pet odseka sa najvećim učešćem u uvozu su: drumska vozila (1.599,5 mil. dolara), nafta i naftni derivati (839,9), električne mašine i aparati (726,4), industrijske mašine za opštu upotrebu (553,7) i medicinski i farmaceutski proizvodi (537,6), a njihov uvoz čini 26,8% ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana roba, u koji se sada uključuje i roba na carinskom skladištu i u slobodnoj zoni, ima učešće u ukupnom uvozu 15,9%.
U oktobru 2016. godine izvezeno je robe u vrednosti od 1.267,5 miliona dolara, što čini povećanje od 7,6% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 1.648,0 miliona dolara, što je smanjenje od 0,9% u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Izraženo u evrima, izvezeno je robe u vrednosti od 1.145,9 miliona evra, što čini povećanje od 9,2% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 1.490,8 miliona evra, što je povećanje od 0,7% u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Računato u dolarima, desezonirani indeks oktobar 2016 / septembar 2016. godine pokazuje pad izvoza za 2,0% i rast uvoza za 1,9%. Računato u evrima, desezonirani oktobar 2016 / septembar 2016. godine pokazuje rast izvoza za 0,2% i rast uvoza za 2,2%.
Prema Nomenklaturi statistike spoljne trgovine (NSST) za mesec oktobar:
Na listi prvih 10 proizvoda u izvozu, prvo mesto zauzima izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove (56 mil. dolara); drugo mesto pripada izvozu dizel automobila, snage do 1500 cm3 (32 mil. dolara); na trećem mestu je izvoz kukuruza u vrednosti od 30 mil. dolara; sledi izvoz novih spoljnih guma za automobile sa 27mil. dolara; izvoz automobila, paljenje svećicom, preko 1000, ali ispod 1500 cm3 iznosio je 24 mil. dolara; izvoz cigareta koje sadrže duvan vredeo je 22 mil. dolara; izvoz smrznute maline vredeo je 19 mil. dolara; sledi izvoz hulahop čarapa sa 18 mil. dolara, koliko je iznosio i izvoz delova za rotacione električne mašine; poslednje mesto zauzimaju generatori naizmenične struje, snage preko 750 kVA, sa takođe 18 mil. dolara.
Lista prvih 10 proizvoda u uvozu pokazuje da su delovi i pribor za motorna vozila (61 mil. dolara) naš prvi uvozni proizvod. Drugi po značaju je uvoz lekova za maloprodaju (37 mil. dolara).Na trećem mestu uvozne liste je sirova nafta (31 mil. dolara). Na uvoz automobila, dizel, preko 1500, ali ispod 2500 cm3, potrošeno je 30 mil. dolara. Uvoz prirodnog gasa vredeo je 22 mil. dolara. Uvoz železničkih i tramvajskih vagona iznosio je 16 mil. dolara, koliko i uvoz telefona za mrežu stanica. Na uvoz koksa i polukoksa od kamenog uglja potrošeno je 15 mil. dolara, dok smo gasna ulja uvezli za 14 mil. dolara. Poslednje mesto zauzima uvoz električnih provodnika za napon=<1000 V, sa 13 mil. dolara.
Saopštenje za javnost Republičkog zavoda za statistiku od 30.11. 2016.
Napomena: Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju.