Prema Saopštenju za javnost Republičkog zavoda za statistiku, od 17. 7. 2017. godine ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Republike Srbije za period januar–decembar 2016. godine iznosi:
– 34.130,1 miliona dolara – porast od 8,0% u odnosu na isti period prethodne godine;
– 30.813,7 miliona evra – porast od 8,4% u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrednosti od 14.883,3mil. dolara, što čini rast od 11,2% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 19.246,8 mil. dolara, što je za 5,7% više nego u istom periodu prethodne godine.
Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 13.432,1 miliona, i to je povećanje od 11,6% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 17.381,6 miliona, što predstavlja povećanje od 6,1% u odnosu na isti period prošle godine.
Deficit iznosi 4.363,5 mil. dolara, što čini smanjenje od 9,7% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 3.949,5 miliona, što je smanjenje od 9,1% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 77,3% i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 73,5%.
Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (32,1%); slede Region Šumadije i Zapadne Srbije (26,3%), Beogradski region (25,8%), Region Južne i Istočne Srbije (15,7%), a oko 0,1% izvoza nije razvrstano po teritorijama.
Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (46,1%); slede Region Vojvodine (26,0%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (17,1%), Region Južne i Istočne Srbije (9,9%), a oko 0,8% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i Metohija.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe po carinskom zakonu mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom obuhvataju Region Vojvodine i Beogradski region, a to su energenti za ukupnu teritoriju Srbije.
U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 51,9% (7.722,4 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju – 37,0% (5.505,7) i oprema – 11,1% (1.654,4). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0% (1,0 mil. dolara).
U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 55,7% (10.718,0 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju – 20,5% (3.954,0) i oprema – 13,0% (2.510,2). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 10,7% (2.064,7 mil. dolara).
U izvozu suglavni spoljnotrgovinski partneri pojedinačno bili: Italija (2.168,8 mil. dolara), Nemačka (1.940,4), Bosna i Hercegovina (1.240,7), Rumunija (851,6) i Ruska Federacija (795,1).
U uvozusu glavni spoljnotrgovinski partneri pojedinačno bili: Nemačka (2.476,2 mil. dolara), Italija (1.986,1), Kina (1.603,9), Ruska Federacija (1.511,2) i Mađarska (881,8).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 64,4% ukupne razmene.
Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA sa kojima imamo suficit u razmeni od 1.911,3 mil. dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), proizvoda od metala, kao i izvoza raznih gotovih proizvoda. Kada je reč o uvozu, najzastupljeniji su gvožđe i čelik, kameni ugalj i briketi, povrće i voće, medicinski i farmaceutski proizvodi. Izvoz Srbije iznosi 2.673,2 a uvoz 761,9 mil. dolara za posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 350,9%.
Posmatrano pojedinačno po zemljama, suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama: Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom. Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Rumunijom, Italijom, Bugarskom, Velikom Britanijom, Slovačkom i Hrvatskom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova) i Ruskom Federacijom (zbog uvoza energenata, pre svega nafte i gasa). Sledi deficit sa Nemačkom, Poljskom (uvoz delova za motorna vozila), Mađarskom, Turskom, Belgijom, Austrijom, Francuskom i Irakom.
Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK), u izvozu najveće učešće imaju: drumska vozila (1.527,9 mil. dolara), električne mašine i aparati (1.241,5), povrće i voće (806,5), žitarice i proizvodi od njih (701,2) i pogonske mašine i uređaji (669,2). Izvoz ovih pet odseka čini 33,2% ukupnog izvoza.
Prvih pet odseka sa najvećim učešćem u uvozu su: drumska vozila (2.002,1 mil. dolara), nafta i naftni derivati (1.078,6), električne mašine i aparati (913,2), industrijske mašine za opštu upotrebu (714,9) i medicinski i farmaceutski proizvodi (652,4), a njihov uvoz čini 27,9% ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana roba, u koji se sada uključuje i roba na carinskom skladištu i u slobodnoj zoni, ima učešće u ukupnom uvozu 10,8%.
Napomena: Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju.