Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za januar 2017. godine iznosi:
– 2.310,9 miliona dolara – porast od 10,6% u odnosu na isti period prethodne godine;
– 2.173,7 miliona evra – porast od 13,2% u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrednosti od 995,9mil. dolara, što čini rast od 7,6% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 1.315,0 mil. dolara, što je za 13,0% više nego u istom periodu prethodne godine.
Izvoz robe izražen u evrima, imao je vrednost od 937,0 miliona, i to je povećanje od 10,1% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 1.236,7 miliona, što predstavlja povećanje od 15,6% u odnosu na isti period prošle godine.
Deficit iznosi 319,1 mil. dolara, što čini povećanje od 34,1% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 299,7 miliona, što je povećanje od 36,9% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 75,7% i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 79,5%.
Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (32,1%); sledi Beogradski region (26,2%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (25,9%), Region Južne i Istočne Srbije (15,6%), a oko 0,2% izvoza je nerazvrstano po teritorijama.
Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (45,7%); slede Region Vojvodine (27,9%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (17,3%), Region Južne i Istočne Srbije (8,4%), a oko 0,7% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i Metohija.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe po carinskom zakonu mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom se obuhvata u Regionu Vojvodine i Beogradskom regionu, a to su energenti za ukupnu teritoriju Srbije.
U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 55,9% (556,6 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju – 34,6% (344,3) i oprema – 9,4% (94,1). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,1% (0,8 mil. dolara).
U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 55,6% (731,2 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju – 16,8% (220,6) i oprema – 9,5% (124,5). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 18,2% (238,7 mil. dolara).
U izvozu suglavni spoljnotrgovinski partneri pojedinačno bili: Italija (153,6 mil. dolara), Nemačka (141,0), Bosna i Hercegovina (67,1), Ruska Federacija (60,2) i Mađarska (40,5).
U uvozu suglavni spoljnotrgovinski partneri pojedinačno bili: Nemačka (162,0 mil. dolara), Ruska Federacija (139,1), Italija (119,7), Kina (117,7) i Mađarska (63,5).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 65,0% ukupne razmene.
Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA sa kojima imamo suficit u razmeni od 85,2 mil. dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), proizvoda od metala, kao i izvoza raznih gotovih proizvoda. Kada je reč o uvozu, najzastupljeniji su gvožđe i čelik, kameni ugalj i briketi, povrće i voće, medicinski i farmaceutski proizvodi. Izvoz Srbije iznosi 139,8, a uvoz 54,6 mil. dolara za posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 256,0%.
Posmatrano pojedinačno po zemljama, suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama: Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom. Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Rumunijom, Italijom, Bugarskom, Slovačkom, Hrvatskom, Velikom Britanijom, SAD i Rumunijom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova) i Ruskom Federacijom (zbog uvoza energenata, pre svega nafte i gasa). Sledi deficit sa: Poljskom (uvoz delova za motorna vozila), Turskom, Mađarskom, Nemačkom i Belgijom.
Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK), u izvozu najveće učešće imaju: drumska vozila (96,5 mil. dolara), električne mašine i aparati (95,5), obojeni metali (55,5), povrće i voće (54,1) i gvožđe i čelik (46,9). Izvoz ovih pet odseka čini 35,0% ukupnog izvoza.
Prvih pet odseka sa najvećim učešćem u uvozu su: nafta i naftni derivati (76,5), električne mašine i aparati (70,2), prirodni gas (51,2 mil. dolara), medicinski i farmaceutski proizvodi (48,5) i drumska vozila (41,3), a njihov uvoz čini 21,9% ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana roba, u koji se sada uključuje i roba na carinskom skladištu i u slobodnoj zoni, ima učešće u ukupnom uvozu 23,2%.
Računato u dolarima, desezonirani indeks januar 2017/decembar 2016. godine pokazuje pad izvoza za 3,5% i pad uvoza za 1,8%. Računato u evrima, desezonirani indeks januar 2017/decembar 2016. godine pokazuje pad izvoza za 6,2% i pad uvoza za 5,7%.
Prema Nomenklaturi statistike spoljne trgovine (NSST) za mesec januar:
na listi prvih 10 proizvoda u izvozu, prvo mesto zauzima izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove (52 mil. dolara); drugo mesto pripada izvozu dizel automobila, snage do 1500 cm3 (40 mil. dolara); na trećem mestu je izvoz rafinisanog bakra u vrednosti od 24 mil. dolara; sledi izvoz novih spoljnih guma za automobile sa takođe 24 mil. dolara; izvoz toplo valjanih proizvoda (gvožđe i nelegirani čelik) u koturovima iznosio je 17 mil. dolara, koliko je bio i izvoz smrznute maline; izvoz automobila, paljenje svećicom, preko 1000 ali ispod 1500 cm3, iznosio je takođe oko 17 mil. dolara, koliko je bio i izvoz delova za sedišta; izvoz sveže jabuke vredeo je 16 mil. dolara; poslednje mesto pripada izvozu hartije i kartona, premazanih plastikom, sa 15 mil. dolara.
Lista prvih 10 proizvoda u uvozu pokazuje da je sirova nafta (67 mil. dolara) naš prvi uvozni proizvod. Drugi po značaju je uvoz prirodnog gasa (47 mil. dolara). Na trećem mestu uvozne liste su lekovi za maloprodaju (34 mil. dolara). Uvoz električne energije vredeo je 33 mil. dolara. Na uvoz telefona za mrežu stanica potrošeno je 19 mil. dolara. Koks i polukoks od kamenog uglja smo uvezli za 16 mil. dolara. Uvoz ostalih električnih provodnika, za napon <1000V, iznosio je 12 mil. dolara. Rude bakra i koncentrate uvezli smo za 10 mil. dolara. Na uvoz automobila, dizel, preko 1500 ali ispod 2500 cm3, potrošeno je 9 mil. dolara. Poslednje mesto zauzima uvoz ostale hartije i kartona, sa 8 mil. dolara.
Saopštenje za javnost Republičkog zavoda za statistiku od 17. 3. 2017. godine
Napomena: Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno).