Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Republike Srbije za period januar-februar 2016. godine iznosi:
– 4.780,2 miliona dolara – porast od 3,0% u odnosu na isti period prethodne godine;
– 4.339,2 miliona evra – porast od 7,9% u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrednosti od 2.099,5mil. dolara, što čini rast od 7,9% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 2.680,7 mil. dolara, što je za 0,5% manje nego u istom periodu prethodne godine. Pad uvoza, izraženo u dolarima, rezultat je jačanja ove valute, kako u odnosu na dinar, tako i u odnosu na evro.
Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 1.905,8 miliona, i to je povećanje od 12,8% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 2.433,4 miliona, što predstavlja povećanje od 4,3% u odnosu na isti period prošle godine.
Deficit iznosi 581,3 mil. dolara, što čini smanjenje od 22,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 527,6 miliona, što je smanjenje od 18,2% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 78,3% i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 72,2%.
Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (29,5%); sledi Region Šumadije i Zapadne Srbije (29,1%), Beogradski region (24,3%), Region Južne i Istočne Srbije (17,0%), a oko 0,1% izvoza je nerazvrstano po teritorijama.
Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (43,6%); slede Region Vojvodine (26,3%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (18,7%), Region Južne i Istočne Srbije (10,5%), a oko 0,9% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i Metohija.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom se obuhvata u Regionu Vojvodine i Beogradskom regionu, a to su energenti za ukupnu teritoriju Srbije.
U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 51,3%(1.076,8 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 38,7% (813,0) i oprema, 10,0% (209,7). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0% (0,1 mil. dolara).
U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 52,5% (1.406,3 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 17,6% (471,8), i oprema, 10,9% (291,3). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 19,1% (511,2 mil. dolara).
U izvozu,glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: Italija (364,7 mil. dolara), Nemačka (289,3), Bosna i Hercegovina (162,1), Ruska Federacija (115,4) i Rumunija (95,2).
U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: Nemačka (338,4), Italija (284,9 mil. dolara), Ruska Federacija (251,9), Kina (239,0) i Mađarska (123,6).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 65,7% ukupne razmene.
Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 241,1 mil. dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), proizvoda od metala, kao i izvoza raznih gotovih proizvoda. Kada je reč o uvozu, najzastupljeniji su gvožđe i čelik, kameni ugalj i briketi, povrće i voće, medicinski i farmaceutski proizvodi. Izvoz Srbije iznosi 322,4 a uvoz 81,3 mil. dolara za posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 396,6%.
Posmatrano pojedinačno po zemljama, suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama: Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom. Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Italijom, Rumunijom, Slovačkom, Velikom Britanijom i Bugarskom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova) i Ruskom Federacijom (zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa). Sledi deficit sa, Poljskom (uvoz delova za motorna vozila), Mađarskom, Turskom, Nemačkom, Belgijom, Francuskom i dr. zemljama.
Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK), u izvozu najveće učešće imaju: drumska vozila (288,8 mil. dolara), električne mašine i aparati (171,2), povrće i voće (115,9), obojeni metali (98,1) i odevni predmeti (89,8). Izvoz ovih pet odseka čini 36,4% ukupnog izvoza.
Prvih pet odseka sa najvećim učešćem u uvozu su: drumska vozila (269,4), električne mašine i aparati (116,3), prirodni gas (108,9), nafta i naftni derivati (102,9) i medicinski i farmaceutski proizvodi (87,7 mil. dolara), a njihov uvoz čini 25,6% ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana roba, u koji se sada uključuje i roba na carinskom skladištu i u slobodnoj zoni, ima učešće u ukupnom uvozu 19,1%.
U februaru 2016. godine je izvezeno je robe u vrednosti od 1.173,9 miliona dolara, što čini povećanje od 13,0% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 1.519,8 miliona dolara, što je povećanje od 4,1% u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Izraženo u evrima izvezeno je robe u vrednosti od 1.054,9 miliona evra, što čini povećanje od 15,8% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 1.366,0 miliona evra, što čini povećanje od 6,7% u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Računato u dolarima, desezonirani indeks februar 2016 / januar 2016. godine pokazuje porast izvoza za 0,7% i porast uvoza za 7,9%. Računato u evrima, desezonirani indeks februar 2016 / januar 2016. godine pokazuje porast izvoza za 15,3% i porast uvoza za 7,3%.
Prema Nomenklaturi statistike spoljne trgovine (NSST) za mesec februar:
Na listi prvih 10 proizvoda u izvozu, prvo mesto zauzima izvoz dizel automobila, snage do 1500 cm 3(67 mil. dolara); drugo mesto pripada izvozu setova provodnika za avione, vozila i brodove (43 mil. dolara); na trećem mestu je izvoz automobila, dizel, preko 1500, ali ispod 2500 cm3 u vrednosti od 37 mil. dolara; sledi izvoz kukuruza sa 29 mil. dolara; izvoz novih spoljnih guma za automobile bio je 25 mil. dolara; izvoz cigareta koje sadrže duvan iznosio je 24 mil. dolara; sledi izvoz automobila, paljenje svećicom, preko 1000, ali ispod 1500 cm3 od 23 mil. dolara, koliki je bio i izvoz smrznutih malina; na pretposlednjem mestu je izvoz delova za rotacione električne mašine, sa 16mil. dolara, a poslednje mesto zauzimaju delovi sedišta sa 15 mil. dolara.
Lista prvih 10 proizvoda u uvozu pokazuje da su delovi i pribor za motorna vozila (91 mil. dolara) naš prvi uvozni proizvod. Drugi po značaju je prirodni gas (45 mil. dolara). Na trećem mestu uvozne liste su lekovi za maloprodaju (35 mil. dolara). Uvoz sirove nafte vredeo je 19 mil. dolara. Uvoz automobila, dizel, preko 1500, ali ispod 2500 cm3 iznosio je 16 mil. dolara. Na uvoz uree u vodenom rastvoruili ne potrošeno je takođe 16 mil. dolara. Telefone za mrežu stanica smo uvezli za 14 mil. dolara. Gasna ulja smo uvezli za 12 mil. dolara, koliko je bio i uvoz električne energije.
Poslednje mesto zauzima uvoz duvana sa 11 mil. dolara.
Saopštenje za javnost Republičkog zavoda za statistiku od 15.03.2016. godine