Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar–jun 2018. godine iznosi:

– 22.476,8 miliona dolara – porast od 23,0% u odnosu na isti period prethodne godine;

– 18.560,0 miliona evra – porast od 9,9% u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvezeno je robe u vrednosti od 9.725,1 mil. dolara, što čini rast od 20,4% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 12.751,7 mil. dolara, što je za 25,0% više nego u istom periodu prethodne godine.

Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 8.033,0 miliona, i to je povećanje od 7,6% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 10.527,0 miliona, što predstavlja povećanje od 11,7% u odnosu na isti period prošle godine.

Deficit iznosi 3.026,5 mil. dolara, što čini povećanje od 42,7% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 2.494,0 miliona, što je povećanje od 27,2% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 76,3% i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 79,2%.

Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (33,7%); slede Beogradski region (26,6/%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (23,8%), Region Južne i Istočne Srbije (15,8%), a oko 0,1% izvoza nerazvrstano je po teritorijama.

Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (46,0%); slede Region Vojvodine (28,5%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (15,8%), Region Južne i Istočne Srbije (9,2%), a oko 0,5% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i Metohija.

Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom je obuhvaćen u Regionu Vojvodine i Beogradskom regionu, a to su energenti za ukupnu teritoriju Srbije.

U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 58,0% (5.635,8 mil. dolara), a slede roba za široku potrošnju – 31,3% (3.046,4) i oprema – 10,7% (1.042,4). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0% (0,5 mil. dolara).

U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 57,3% (7.303,6 mil. dolara), a slede roba za široku potrošnju – 18,7% (2.382,7) i oprema – 12,6% (1.612,2). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 11,4% (1.453,2 mil. dolara).

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 64,7% ukupne razmene.

Glavni spoljnotrgovinski partneri pojedinačno su bili:

Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 1.122,8 mil. dolara, koji je uglavnom rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), gvožđa i čelika, drumskih vozila, nafte i naftnih derivata. Izvoz Srbije iznosi 1.635,7 a uvoz 512,9 mil. dolara za posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 318,9%. Izraženo u evrima, izvoz iznosi 1.351,5 a uvoz 424,0 mil. evra (suficit je 927,5 mil. evra, a pokrivenost uvoza izvozom 318,8%).

Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja: Bosnom i Hercegovinom (izvoze se najviše gasna ulja i kukuruz, a uvozi se koks i polukoks od kamenog uglja i žica od gvožđa i čelika), Crnom Gorom (izvoze se lekovi i rude olova i koncentrati, a uvoze se najviše aluminijum, sirovi, i električna energija) i Makedonijom (izvoze se toplovaljane trake u koturovima i električna energija, a uvoze se najviše lekovi za maloprodaju i valjani proizvodi, prevučeni plastikom). Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Rumunijom, Bugarskom, Italijom, Slovačkom, Hrvatskom, Švedskom, Velikom Britanijom i Slovenijom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova) i Nemačkom. Sledi deficit sa Ruskom Federacijom (zbog uvoza energenata, pre svega nafte i gasa), Turskom, Mađarskom, Poljskom (uvoz delova za motorna vozila), Irakom, Belgijom, Ukrajinom (uvoz rude gvožđa i koncentrata), Korejom, Francuskom, SAD-om itd.

Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK), izvoz prvih pet odseka čini 34,2% ukupnog izvoza. Uvoz prvih pet odseka čini 27,4% ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana roba, u koji se sada uključuje i roba na carinskom skladištu i u slobodnoj zoni, ima učešće u ukupnom uvozu 11,3%.

U junu 2018. godine izvezeno je robe u vrednosti od 1.739,9 miliona dolara, što čini povećanje od 14,0% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 2.196,5 miliona dolara, što je povećanje od 16,6% u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Izraženo u evrima, izvezeno je robe u vrednosti od 1.491,2 miliona evra, što čini povećanje od 9,3% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 1.881,2 miliona evra, što čini povećanje od 11,7% u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Računato u dolarima, desezonirani indeks jun 2018/maj 2018. godine pokazuje pad izvoza za 0,4% i rast uvoza za 4,9%. Računato u evrima, desezonirani indeks jun 2018/maj 2018. godine pokazuje rast izvoza za 1,0% i rast uvoza za 4,5%.

Prema Nomenklaturi statistike spoljne trgovine (NSST) za mesec jun:

na listi prvih 5 proizvoda u izvozu, prvo mesto zauzima izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove (100 mil. dolara); drugo mesto pripada izvozu toplo valjanih proizvoda (gvožđe i nelegirani čelik) u koturovima (51 mil. dolara); na trećem mestu je izvoz automobila, paljenje svećicom, preko 1000, ali ispod 1500 cm3, sa 44 mil. dolara; izvoz novih spoljnih guma za automobile bio je 40 mil dolara; poslednje mesto pripada izvozu rafinisanog bakra, sa 31 mil. dolara.

Lista prvih 5 proizvoda u uvozu pokazuje da je sirova nafta (122 mil. dolara) naš prvi uvozni proizvod. Drugi po značaju su delovi i pribor za motorna vozila (72 mil. dolara). Na trećem mestu uvozne liste nalaze se lekovi za maloprodaju (56 mil. dolara). Prirodni gas smo uvezli za 37 mil. dolara. Poslednje mesto zauzima uvoz ostalih električnih provodnika za napon < 1000V, sa 28 mil. dolara.

Saopštenje za javnost Republičkog zavoda za statistiku od 31. 7. 2018. godine

Napomena: Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno).