<<
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije
za januar 2018. godine iznosi:
– 3.189,4 miliona dolara – porast
od 39,1% u odnosu na isti period prethodne godine;
– 2.623,0 miliona evra – porast
od 21,6% u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrednosti od 1.390,4mil.
dolara, što čini rast od 39,2% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno
je robe u vrednosti od 1.799,0 mil. dolara, što je za 39,1% više
nego u istom periodu prethodne godine.
Izvoz robe, izražen u evrima,
imao je vrednost od 1.143,3 miliona, i to je povećanje od 21,6% u
poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost
od 1.479,7 miliona, što predstavlja povećanje od 21,6% u odnosu na isti
period prošle godine.
Deficit iznosi 408,6 mil. dolara, što čini povećanje
od 38,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima,
deficit iznosi 336,4 miliona, što je povećanje od 21,8% u poređenju sa istim
periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 77,3%
i neznatno je veća od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je
iznosila 77,2%.
Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu
Srbije imao je Region Vojvodine (33,2%); sledi Beogradski region (26,6/%),
Region Šumadije i Zapadne Srbije (23,4%), Region Južne i Istočne Srbije
(16,7%), a oko 0,1% izvoza nerazvrstano je po teritorijama.
Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski
region (45,2%); slede Region Vojvodine (29,7%), Region Šumadije i Zapadne
Srbije (15,1%), Region Južne i Istočne Srbije (9,2%), a oko 0,8% uvoza nije
razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i
Metohija.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema
sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači
da vlasnici robe, po Carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici,
izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja
podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom obuhvataju
Region Vojvodine i Beogradski region, a to su energenti za ukupnu teritoriju
Srbije.
U strukturi izvoza po nameni proizvoda
(princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju –
60,1%(835,0 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju – 30,7% (426,5) i
oprema – 9,3% (129,0). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0% (0,0 mil.
dolara).
U strukturi uvoza po nameni proizvoda
najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 58,1% (1.046,1 mil. dolara),
slede roba za široku potrošnju – 17,1% (306,9) i oprema – 10,4% (186,6).
Neklasifikovana roba po nameni iznosi 14,4% (259,4 mil. dolara).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa
zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje
članice Evropske unije čine 63,9% ukupne razmene.
Glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno,
bili su:
Izvoz | mil. USD | mil. EUR | Uvoz | mil. USD | mil. EUR |
Italija | 200.8 | 165.0 | Nemačka | 207.3 | 170.3 |
Nemačka | 187.3 | 154.1 | Ruska | 183.1 | 151.7 |
Bosna | 102.1 | 83.9 | Kina | 161.8 | 133.1 |
Ruska | 80.2 | 66.0 | Italija | 148.8 | 122.1 |
Mađarska | 59.0 | 48.5 | Mađarska | 105.2 | 86.6 |
Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA,
sa kojima imamo suficit u razmeni od 132,4 mil. dolara, koji je rezultat
uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne
vrste pića), gvožđa i čelika, zatim proizvoda od nemetalnih minerala, kao i medicinskih
i farmaceutskih proizvoda. Izvoz Srbije iznosi 200,7 a uvoz 68,3 mil. dolara za
posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 293,9%. Izraženo u evrima,
izvoz iznosi 164,9 a uvoz 56,1 mil. evra (suficit je 108,8 mil.
evra, a pokrivenost uvoza izvozom 293,9%).
Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći
suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja: Bosnom i Hercegovinom
(izvoze se najviše gasna ulja i patike za sport, a uvozi se koks i polukoks od
kamenog uglja i žica od gvožđa i čelika), Crnom Gorom (lekovi i rude olova i
koncentrati, a uvoze se najviše dimljeno svinjsko meso i lignit) i
Makedonijom (izvoz toplovaljanih traka u koturovima i ulja od suncokreta, a uvoze
se najviše toplovaljani proizvodi i ostale zavarene cevi). Od ostalih zemalja
ističe se i suficit sa Italijom, Bugarskom, Slovačkom, Velikom Britanijom,
Hrvatskom, Slovenijom i Švedskom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom
(zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova) i Ruskom Federacijom (zbog
uvoza energenata, pre svega nafte i gasa). Sledi deficit sa: Mađarskom,
Turskom, Belgijom, Poljskom (uvoz delova za motorna vozila), Nemačkom, Irakom,
Korejom, Ukrajinom (uvoz rude gvožđa i koncentrati).
Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske
klasifikacije (SMTK), izvoz prvih pet odseka čini 36,7% ukupnog
izvoza. Uvoz prvih pet odseka čini 25,6% ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana
roba, u koji se sada uključuje i roba na carinskom skladištu i u slobodnoj
zoni, ima učešće u ukupnom uvozu od 14,5%.
Izvoz | mil. USD | mil. EUR | Uvoz | mil. USD | mil. EUR |
|
|
|
|
|
|
Električne | 155.8 | 128.1 | Nafta | 123.4 | 101.9 |
Drumska | 110.6 | 90.8 | Električne | 111.3 | 91.6 |
Gvožđe | 96.4 | 79.3 | Drumska | 97.5 | 80.0 |
Obojeni | 77.0 | 63.4 | Gas, | 64.4 | 53.4 |
Proizvodi | 70.1 | 57.7 | Medicinski | 63.4 | 52.1 |
Računato u dolarima, desezonirani
indeks januar 2018/decembar 2017. godine pokazuje rast izvoza za 9,8% i
rast uvoza za 9,4%. Računato u evrima, desezonirani indeks januar
2018/decembar 2017. godine pokazuje rast izvoza za 8,5% i rast uvoza za
3,5%.
Prema Nomenklaturi statistike spoljne trgovine (NSST)
za mesec januar:
Na listi prvih 5 proizvoda u izvozu, prvo
mesto zauzima izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove (91
mil. dolara); drugo mesto pripada izvozu toplo valjanih proizvoda
(gvožđe i nelegirani čelik) u koturovima (55 mil. dolara); na trećem mestu
je izvoz automobila, paljenje svećicom, preko 1000, ali ispod
1500 cm3, sa 41 mil. dolara; izvoz novih
spoljnih guma za automobile bio je 38 mil dolara; poslednje mesto pripada
izvozu rafinisanog bakra, sa 36 mil. dolara.
Lista prvih 5 proizvoda u uvozu pokazuje
da je sirova nafta (86 mil. dolara) naš prvi uvozni proizvod. Drugi
po značaju je prirodni gas (59 mil. dolara). Na trećem mestu uvozne
liste su delovi i pribor za motorna vozila (55 mil. dolara). Lekove
za maloprodaju uvezli smo za 49 mil. dolara. Poslednje mesto zauzima uvoz ostalih
električnih provodnika za napon < 1000 V, sa 24 mil. dolara.
Saopštenje za javnost Republičkog zavoda za
statistiku od 12. 3. 2018. godine
Napomena: Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže
podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka
za Republiku Srbiju (ukupno).