<<

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije
za januar 2018. godine iznosi:

   – 3.189,4 miliona dolara – porast
od 39,1% u odnosu na isti period prethodne godine;

   – 2.623,0 miliona evra – porast
od 21,6% u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvezeno je robe u vrednosti od 1.390,4mil.
dolara
, što čini rast od 39,2% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno
je robe
u vrednosti od 1.799,0 mil. dolara, što je za 39,1% više
nego u istom periodu prethodne godine.

Izvoz robe, izražen u evrima,
imao je vrednost od 1.143,3 miliona, i to je povećanje od 21,6% u
poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost
od 1.479,7 miliona, što predstavlja povećanje od 21,6% u odnosu na isti
period prošle godine.

Deficit iznosi 408,6 mil. dolara, što čini povećanje
od 38,8%
u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima,
deficit iznosi 336,4 miliona, što je povećanje od 21,8% u poređenju sa istim
periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 77,3%
i neznatno je veća od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je
iznosila 77,2%.

Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu
Srbije imao je Region Vojvodine (33,2%); sledi Beogradski region (26,6/%),
Region Šumadije i Zapadne Srbije (23,4%), Region Južne i Istočne Srbije
(16,7%), a oko 0,1% izvoza nerazvrstano je po teritorijama.

Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski
region (45,2%); slede Region Vojvodine (29,7%), Region Šumadije i Zapadne
Srbije (15,1%), Region Južne i Istočne Srbije (9,2%), a oko 0,8% uvoza nije
razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i
Metohija.

Izvoz i uvoz po regionima dat je prema
sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije
. To znači
da vlasnici robe, po Carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici,
izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja
podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom obuhvataju
Region Vojvodine i Beogradski region, a to su energenti za ukupnu teritoriju
Srbije.

U strukturi izvoza po nameni proizvoda
(princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju –
60,1%(835,0 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju – 30,7% (426,5) i
oprema – 9,3% (129,0). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0% (0,0 mil.
dolara).

U strukturi uvoza po nameni proizvoda
najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 58,1% (1.046,1 mil. dolara),
slede roba za široku potrošnju – 17,1% (306,9) i oprema – 10,4% (186,6).
Neklasifikovana roba po nameni iznosi 14,4% (259,4 mil. dolara).

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa
zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje
članice Evropske unije čine 63,9% ukupne razmene.

Glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno,
bili su:

 

Izvoz

mil. USD

mil. EUR

Uvoz

mil. USD

mil. EUR

Italija                   

200.8

165.0

Nemačka                   

207.3

170.3

Nemačka                   

187.3

154.1

Ruska
Federacija     
             

183.1

151.7

Bosna
i Hercegovina       

102.1

83.9

Kina                      

161.8

133.1

Ruska
Federacija          

80.2

66.0

Italija          

148.8

122.1

Mađarska                  

59.0

48.5

Mađarska                  

105.2

86.6

 

Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA,
sa kojima imamo suficit u razmeni od 132,4 mil. dolara, koji je rezultat
uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne
vrste pića), gvožđa i čelika, zatim proizvoda od nemetalnih minerala, kao i medicinskih
i farmaceutskih proizvoda. Izvoz Srbije iznosi 200,7 a uvoz 68,3 mil. dolara za
posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 293,9%. Izraženo u evrima,
izvoz iznosi 164,9 a uvoz 56,1 mil. evra (suficit je 108,8 mil.
evra, a pokrivenost uvoza izvozom 293,9%).

Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći
suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja: Bosnom i Hercegovinom
(izvoze se najviše gasna ulja i patike za sport, a uvozi se koks i polukoks od
kamenog uglja i žica od gvožđa i čelika), Crnom Gorom (lekovi i rude olova i
koncentrati, a uvoze se najviše dimljeno svinjsko meso i  lignit) i
Makedonijom (izvoz toplovaljanih traka u koturovima i ulja od suncokreta, a uvoze
se najviše toplovaljani proizvodi i ostale zavarene cevi). Od ostalih zemalja
ističe se i suficit sa Italijom, Bugarskom, Slovačkom, Velikom Britanijom,
Hrvatskom, Slovenijom i Švedskom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom
(zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova) i Ruskom Federacijom (zbog
uvoza energenata, pre svega nafte i gasa). Sledi deficit sa: Mađarskom,
Turskom, Belgijom, Poljskom (uvoz delova za motorna vozila), Nemačkom, Irakom,
Korejom, Ukrajinom (uvoz rude gvožđa i koncentrati).

Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske
klasifikacije (SMTK)
, izvoz prvih pet odseka čini 36,7% ukupnog
izvoza. Uvoz prvih pet odseka čini 25,6% ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana
roba
, u koji se sada uključuje i roba na carinskom skladištu i u slobodnoj
zoni, ima učešće u ukupnom uvozu od 14,5%.

 

Izvoz

mil. USD

mil. EUR

Uvoz

mil. USD

mil. EUR

 

 

 

 

 

 

Električne
mašine i aparati

155.8

128.1

Nafta
i naftni derivati

123.4

101.9

Drumska
vozila

110.6

90.8

Električne
mašine i aparati

111.3

91.6

Gvožđe
i čelik

96.4

79.3

Drumska
vozila

97.5

80.0

Obojeni
metali

77.0

63.4

Gas,
prirodni i industrijski

64.4

53.4

Proizvodi
od kaučuka, nigde nepomenuti

70.1

57.7

Medicinski
i farmaceutski proizvodi

63.4

52.1

 

Računato u dolarima, desezonirani
indeks januar 2018/decembar 2017. godine pokazuje rast izvoza za 9,8% i
rast uvoza za 9,4%. Računato u evrima, desezonirani indeks januar
2018/decembar 2017. godine pokazuje rast izvoza za 8,5% i rast uvoza za
3,5%.

Prema Nomenklaturi statistike spoljne trgovine (NSST)
za mesec januar:

Na listi prvih 5 proizvoda u izvozu, prvo
mesto zauzima izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove (91
mil. dolara); drugo mesto pripada izvozu toplo valjanih proizvoda
(gvožđe i nelegirani čelik) u koturovima
(55 mil. dolara); na trećem mestu
je izvoz automobila, paljenje svećicom, preko 1000, ali ispod
1500 cm3,
sa 41 mil. dolara; izvoz novih
spoljnih guma za automobile
bio je 38 mil dolara; poslednje mesto pripada
izvozu rafinisanog bakra, sa 36 mil. dolara.

Lista prvih 5 proizvoda u uvozu pokazuje
da je sirova nafta (86 mil. dolara) naš prvi uvozni proizvod. Drugi
po značaju je prirodni gas (59 mil. dolara). Na trećem mestu uvozne
liste su delovi i pribor za motorna vozila (55 mil. dolara). Lekove
za maloprodaju
uvezli smo za 49 mil. dolara. Poslednje mesto zauzima uvoz ostalih
električnih provodnika za napon < 1000 V,
sa 24 mil. dolara.

 Saopštenje za javnost Republičkog zavoda za
statistiku od 12. 3. 2018. godine

Napomena: Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže
podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka
za Republiku Srbiju (ukupno).