Nacrt novog Ustava biće završen od kraja 2017, bar kad je reč o odredbama koje se odnose pravosuđe. S obzirom da će promenama verovatno da bude obuhvaćen i niz političkih pitanja, poput preambule o Kosovu ili načina izbora predsednika države, malo je verovatno da ćemo se pre 2018. na referendumu izjašnjavati o najvišem pravnom aktu.
Bez sumnje, uveliko se kasni sa pripremama za promenu Ustava. Umesto da se u ovo vreme raspravlja o nacrtu najvišeg pravnog akta, imajući u vidu rokove na koje smo se obavezali u pregovorima sa EU (poslednji kvartal 2017), još nema ni nacrta teksta koji se odnosi na pravosuđe, a nisu počele rasprave ni o političkim pitanjima, kojih će, prema saznanjima iz Vlade, zasigurno biti.
Dokle smo tačno stigli kada je reč o promeni Ustava i na čemu bi sve moglo da se radi?
Nezavisno pravosuđe
Ova tačka jedina mora da bude obuhvaćena nacrtom novog Ustava, jer smo se na to obavezali Akcionim planom za poglavlje 23 u pregovorima sa EU. Reč je, zapravo, o načinu biranja članova Vrhovnog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, koji, prema zahtevu iz EU, ne bi trebalo da budu birani u Skupštini, kako bi se obezbedila puna nezavisnost domaćeg sudstva.
A šta je po tom pitanju urađeno? Još 2015. Radna grupa za analizu postojećeg ustavnog okvira koji se odnosi na pravosuđe završila je taj deo posla i u ovom trenutku vodi se javna rasprava o tome. Kada se završi taj deo posla, predstavnici civilnog sektora i svi zainteresovani za tu oblast mogu poslati svoje predloge na koji način treba da se obezbedi nezavisnost pravosuđa, nakon čega će Ministarstvo pravde da sastavi nacrt izmena i uputi ga Venecijanskoj komisiji.
– EU nam neće zameriti ukoliko ne ispoštujemo rok, koji je predviđen za promenu Ustava. Njima je važno da se sa tim saglasi Venecijanska komisija – navodi naš izvor.
Preambula o Kosovu
Niko od Srbije zvanično nije zatražio da izbriše iz Ustava preambulu o Kosovu, ali su poruke poslate nezvaničnim kanalima. Baš uoči najave razgovora o promeni najvišeg pravnog akta, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je najširi dijalog o Kosovu i donošenje strateškog plana za KiM, odnosno „da Srbija definiše svoja prava i ciljeve kada je reč o pokrajini, potrebe Srba koji žive na KiM, ali i da prihvati da o tome odlučuju i kosovski Albanci“.
To se u javnosti protumačilo kao priprema za brisanje ili makar menjanje preambule o južnoj pokrajini, što predsednik države i Vlada Srbije ne mogu da urade bez podrške opozicije (potrebna dvotrećinska većina u Skupštini) i većine građana koji će se o tome izjasniti na referendumu.
Razgovori sa predstavnicima političkih stranaka, civilnim sektorom i verskim zajednicama, prema nezvaničnim najavama, treba da počne ovog meseca, ali su se već sada pojedine opozicione partije izjasnile da u tome neće učestvovati.
Izbor predsednika države u parlamentu
O ovome je prvi put progovorio bivši šef države Tomislav Nikolić, koji je rekao da ovlašćenja koja ima nisu u skladu sa legitimitetom koji dobija od građana na izborima. Ovde su dve opcije u igri: prva da se predsednik bira u Skupštini, a druga da dobije veća ovlašćenja.
Smanjenje broja poslanika i promena izbornog sistema
Po broju parlamentaraca, Srbija je na drugom mestu u regionu, a ispred je samo Rumunija (300). Bugarska ima 240 narodnih predstavnika, Mađarska 199, Hrvatska 151, Albanija 140.. Najmanje ima BiH, u čijoj Skupštini sedi 57 parlamentaraca.
Pojednostavljenje procedure za izmenu Ustava
Do ulaska u EU, Srbija će najmanje dva puta morati da menja Ustav, a za to je potrebna dvotećinska većina u Skupštini i/ili referendum. Kada je reč o svim pomenutim stvarima, potrebno je i jedno i drugo. Postoje predlozi da se izabere lakši način za izmenu Ustava.
Pred sam ulazak u EU, Srbija će u najvišem pravnom aktu morati da unese integrativnu klauzulu, koja predviđa primat evropskog nad domaćim zakonodavstvom, kao i da omogući strancima sa prebivalištem u Srbiji da glasaju za lokalne organe vlasti. Takođe, Ustavom će morati da omogući građanima Srbije da glasaju za Evropski parlament.
Izvor: Blic