temperature dočekuju s neobvezujućom preporukom poslodavaca da zbog
vrućine primene sve preventivne mere u vezi s radom na otvorenom.
Srbija, kao i gotovo sve zemlje EU, nema zakonske odredbe koje predviđaju prekid rada na visokim temperaturama.
Direktorka Uprave za bezbednost i zdravlje na radu Vera Božić Trefalt
objašnjava da su, kada su temperature izrazito visoke – preko 36 stepeni
Celzijusa – koje stvaraju probleme radnicima na otvorenom, poslodavci
dužni da primene preventivne mere regulisane Zakonom o bezbednosti i
zdravlju na radu.
– Mere podrazumevaju da se grupe radnika koji rade na terenu menjaju, a
u kritičnom vremenu od 11 do 16 sati rad može biti i potpuno obustavljen
– objasnila je Vera Božić Trefalt. – Radnik je dužan da nosi sredstva
lične zaštite na radu, cipele i šlem. Nepoštovanje tih pravila kontroliše
Inspekcija rada, koja može podneti zahtev za prekršajni postupak, a
kazne se kreću i do milion dinara.
U Zavodu za javno zdravlje ocenjuju da težak rad na otvorenom prostoru
treba prekinuti kada temperatura dostigne 30 stepeni. Ministarstvo za
rad, zapošljavanje, boračku i socijalnu zaštitu jeste izdalo preporuku
poslodavcima da zaštite radnike od velike vrućine, ali ako se zna da u
Srbiji ima mnogo gazda koji zabilaze i zakone, jasno je da na njih
neobavezujuća preporuka slabo utiče. Dokaz za to su sezonci i radnici na
lizing, koji rade po ceo dan, bez obzira na to kakvi su vremenski
uslovi.
Naime, zbog nedostatka radnih mesta, ali i lakog gubitka posla,
radnici pristaju na to da rade i na velikim vrućinama. Posebno na rad po
visokim temperaturama ovih dana pristaju berači voća i povrća, ali i
takozvani radnici na lizing. Procenjuje se da trenutno ima oko 80.000
sezonskih radnika i između 50.000 i 70.000 onih na lizing. Praksa
pokazuje da na lizing često ne rade samo niskokvalifikovani radnici već i
oni s visokom stručnom spremom, kao i da su oni plaćeni od 10 do 30
odsto manje od stalno zaposlenih. Osim manje plate, oni moraju i da
pristanu na to da rade pod svim uslovima pa makar to bile i temperature
više od 30 stepeni Celzijusovih.
U Inspekciji rada ponavljaju da su oni osnovnu preporuku poslodavcima
da, ako ne moraju, ne rade u najtoplijem delu dana prosledili, ali da je
ipak na njima da primene mere spram opisa posla, delatnosti, rokova.
Dodaju za nema pritužbi zaposlenih da su izloženi visokim temperaturama
na način koji im ugrožava zdralje i bezbednost, ali nema ni informacija o
tome kakve sve preventivne mere preduzimaju poslodavci, odnosno da li
kada su velike vrućine organizuju drugačiji rad po smenama, preraspodelu
poslova.
Rade i kad Sunce upeče
Zbog visokih temperatura najugroženiji su putari, zidari i berači
voća i povrća. Putari moraju, zbog rokova, da rade od jutra do mraka
jer, kako i sami ističu, putevi se neće izgraditi sami. Isto je i sa
zidarima na mnogim gradilištima. Oni spas od visoke temperature traže u
hladu.
Gazde koje plaćaju dnevnice beračima voća i povrća takođe traže od
njih da rade po vrućini pa je zbog toga ovih dana u Vojvodini gotovo
nemoguće naći nezaposlene koji su spremni da rade kada Sunce upeče.
Tvrde da im je dnevnica za rad u takvim uslovima mala, a rizik po
zdravlje veliki.
Izvor: sajt dnevnik.rs