Prema obaveštenju objavljenom na sajtu Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, „do kraja aprila je zakonski rok za podnošenje prijava M-4   za 2014. godinu. Ove godine prijave se predaju uz popunjen obrazac zahteva za predaju prijava M-4 koji se može odštampati sa sajta Fonda PIO ili preuzeti na šalterima  matične evidencije u najbližoj filijali Fonda. Uz popunjen obrazac zahteva za predaju prijava, poslodavci , kao i do sada, treba da dostave prijave M-4 za svoje zaposlene i sve drugo što je navedeno u zahtevu ako imaju  do 50 zaposlenih radnika. Poslodavci koji imaju više od 50 radnika mogu podneti prijave M-4 bez prateće dokumentacije, u kom slučaju se ona kasnije proverava kod poslodavca ili se naknadno traži od poslodavca. Ukoliko poslodavac podnosi prijave M-4 za ranije godine, takođe mora da dostavi i popunjen obrazac zahteva za predaju prijava M-4, na isti način kao i za 2014. godinu. Po izvršenoj proveri prijava M-4, ovlašćeni radnik  Fonda  sačinjava Zapisnik o izvršenoj  kontroli podataka o utvrđenom  stažu osiguranja i zaradama, naknadama zarada, odnosno osnovicama osiguranja i visini uplaćenog doprinosa. Zapisnik se sačinjava u dva primerka  i potpisuje od strane ovlašćenog radnika Fonda i poslodavca i tako potpisan jedan primerak Zapisnika, sa overenim prijavama M-4, daje se  poslodavcu a drugi ostaje u Fondu. “

 

Propisi o prijavi podataka u matičnu evidenciju PIO

Prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/2003, 64/2004 – Odluka USRS, 84/2004 – dr. zakon, 85/2005, 101/2005 – dr. zakon, 63/2006 – Odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014 – u daljem tekstu: Zakon), do 30. aprila 2015. godine za sve osiguranike koji su u toku 2014. godine svojim radom ostvarivali pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje treba prijaviti podatke za utvrđivanje staža osiguranja i osnovice osiguranja koja služi za utvrđivanje godišnjeg ličnog koeficijenta, kao i podatke o visini uplaćenog doprinosa.

U članu 126. stav 4. Zakona Vlada Republike Srbije (u daljem tekstu: Vlada) ovlašćena je da donese podzakonska akta i obrasce radi sprovođenja matične evidencije po jedinstvenim metodološkim principima. Polazeći od tog zakonskog ovlašćenja, Vlada je donela sledeće tri odluke:

1) Odluku o jedinstvenim metodološkim principima za vođenje matične evidencije o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja („Sl. glasnik RS“, br. 118/2003 – u daljem tekstu: Odluka o principima);

2) Odluku o jedinstvenom kodeksu šifara za unošenje podataka u matičnu evidenciju o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja („Sl. glasnik RS“, br. 118/2003 i 11/2006);

3) Odluku o obrascima prijava podataka za matičnu evidenciju o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja („Sl. glasnik RS“, br. 118/2003, 11/2006 i 54/2010 – u daljem tekstu: Odluka o obrascima).

Izmene koje su u toku 2014. godine vršene u Zakonu, nemaju uticaj na način popunjavanja podataka o stažu osiguranja, ličnim primanjima i osnovicama osiguranja, tako da se i za 2014. godinu na isti način kao i prethodnih godina popunjavaju sledeći obrasci prijava za matičnu evidenciju: 

1) Obrazac M-4 – Prijava podataka za utvrđivanje staža osiguranja, zarade, naknade zarade, odnosno osnovice i visine uplaćenog doprinosa za osiguranike zaposlene;

2) Obrazac M-4K – Prijava podataka za utvrđivanje staža osiguranja, zarade, naknade zarade odnosno osnovice i visine uplaćenog doprinosa za više lica za osiguranike zaposlene;

3) Obrazac M-4/SP – Prijava podataka za utvrđivanje staža osiguranja, zarade, naknade zarade, odnosno osnovice i visine uplaćenog doprinosa za osiguranike samostalnih delatnosti i poljoprivrednike;

4) Obrazac M-4K/SP – Prijava podataka za utvrđivanje staža osiguranja zarade, naknade zarade, osnovice osiguranja i visine uplaćenog doprinosa za više lica za osiguranike samostalnih delatnosti i poljoprivrednike.

5) Obrazac M-4UN – Prijava o stažu osiguranja po osnovu ugovorene naknade, odnosno naknade po osnovu ugovora o dopunskom radu i visine te naknade (popunjava Fond PIO na osnovu posebne evidencije o isplaćenim ugovorenim naknadama iz prijave M-UN i M-UNK);

6) Obrazac M-6 – Prijava podataka za utvrđivanje iznosa isplaćenih novčanih naknada po osnovu invalidskog osiguranja (za invalide II i III kategorije, kao zatečeni korisnici po ranijim propisima).

U ovom tekstu ćemo pre svega obratiti pažnju na popunjavanje podataka po osnovu zaposlenja u obrasce M-4, odnosno M-4K.

 

Obveznici podnošenja prijava matične evidencije

Obveznici podnošenja godišnjih prijava podataka za matičnu evidenciju, pa time i navedenih obrazaca, jesu:

1. Poslodavci, koji na obrascima M-4 (za jedno lice), odnosno M-4K (za više lica) podnose prijavu za 2014. godinu najkasnije do 30. 4. 2015. godine, i to za sledeće osiguranike koji su kod njih bili radno angažovani (shodno čl. 11. tač. 1) do 6) i tač. 8) do 11) Zakona):

1) lica u radnom odnosu, odnosno zaposlena u preduzeću, drugom pravnom licu, državnom organu, organu jedinice lokalne samouprave ili kod fizičkih lica (u daljem tekstu: poslodavac), izuzev lica iz člana 12. stav 1. tačka 2) Zakona (lica koja su osnivači, odnosno članovi privrednih društava u skladu sa zakonom, koji u njima rade, bez obzira da li su u radnom odnosu u privrednom društvu čiji su osnivač odnosno član);

2) civilna lica na službi u Vojsci Srbije;

2a) profesionalna vojna lica prema propisima o Vojsci Srbije;

3) izabrana ili postavljena lica, ako za obavljanje funkcije ostvaruju zaradu, odnosno naknadu zarade;

4) lica koja su u skladu s propisima o radu, u radnom odnosu odnosno zaposlena van prostorija poslodavca;

5) lica u radnom odnosu, odnosno zaposleni upućeni na rad u inostranstvo, odnosno zaposleni u preduzeću koje obavlja delatnost ili usluge u inostranstvu, ako nisu obavezno osigurana po propisima te zemlje, ili ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno;

6) domaći državljani koji su na teritoriji Republike Srbije zaposleni kod stranih ili međunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava ili kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno;

8) strani državljani i lica bez državljanstva koji su na teritoriji Republike Srbije zaposleni kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, kao i kod međunarodnih organizacija i ustanova i stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom;

9) lica koja u skladu sa zakonom obavljaju privremene i povremene poslove, ako nisu osigurani po drugom osnovu;

10) lica koja u skladu sa zakonom obavljaju privremene i povremene poslove preko omladinskih zadruga, koje se u smislu ovog zakona smatraju poslodavcem, a imaju navršenih 26 godina života, odnosno bez obzira na godine života ako nisu na školovanju;

11) lica za čijim je radom prestala potreba, kao i lica kojima je prestalo zaposlenje zbog stečaja, likvidacije, odnosno u svim slučajevima prestanka rada poslodavca, dok ostvaruju novčanu naknadu prema propisima o radu i zapošljavanju.

Za sve navedene osiguranike podaci se podnose filijali Fonda kod koje su zaposleni prijavljeni na osiguranje odnosno filijali Fonda prema sedištu poslodavca odnosno njegove organizacione jedinice.

Pod pojmom poslodavca podrazumeva se preduzeće, drugo pravno lice, državni organ, organ jedinice lokalne samouprave ili fizičko lice koje ima zaposlene (član 11. stav, tačka 1. Zakona o PIO), kao i zadruga za lica koja obavljaju privremene i povremene poslove preko omladinskih zadruga, a imaju navršenih 26 godina života, odnosno bez obzira na godine života ako nisu na školovanju.

2) Poreska uprava (na Obrascu M-4/SP i Obrascu M-4K/SP) – za sve osiguranike samostalnih delatnosti za koje vrši obračun i naplatu doprinosa (rok za prijavu podataka o stažu osiguranja, osnovicama osiguranja i visini uplaćenog doprinosa za osiguranike samostalnih delatnosti za 2014. godinu je 30. jun 2015. godine), a to su:

– osiguranici koji samostalno obavljaju privrednu delatnost (zanatlije, ugostitelji, prevoznici i dr.);

– osiguranici samostalnih profesionalnih delatnosti (advokati, novinari, samostalni radnici u oblasti kulture i sl.);

– osiguranici samostalnih delatnosti koji su sami podnosioci prijave za osiguranje (osnivači, odnosno vlasnici preduzeća).

Treba istaći da prijavu podataka na navedenim obrascima o osnovici i visini uplaćenog doprinosa podnosi Poreska uprava, ali podatke za utvrđivanje staža osiguranja unosi Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, na osnovu svoje evidencije.

 

Napomene o unošenju podataka u obrazac M-4, odnosno M-4k

1. Podaci o stažu osiguranja zaposlenog

Na rednom broju 7 Obrasca M-4 (ako poslodavac ima jednog zaposlenog) odnosno u kolonu 4 Obrasca M-4K (ako poslodavac ima više zaposlenih) poslodavac unosi vreme koje je zaposleni kod njega proveo na obaveznom osiguranju tokom 2014. godine, i to u mesecima ili u mesecima i danima.

Prema odredbi člana 46. Zakona, u staž osiguranja računa se:

– vreme koje je osiguranik proveo na radu po osnovu koga je bio obavezno osiguran, i

– za koje je uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Konkretno, prema članu 47. Zakona, u staž osiguranja se računa vreme provedeno na radu odnosno u osiguranju u efektivnom (kalendarskom) trajanju. Prema tome, ukoliko je zaposleni celu godinu neprekidno proveo na radu kod poslodavca – dakle, od 1. januara do 31. decembra 2014. godine, s punim radnim vremenom ili s radnim vremenom koje je izjednačeno s punim radnim vremenom, u Obrazac M-4 odnosno Obrazac M-4K poslodavac će za njega uneti staž osiguranja od 12 meseci ili, ako je zaposleni zasnovao prvi put radni odnos kod poslodavca 1. septembra, uneće se staž osiguranja od četiri meseca.

Broj časova nije bitan za utvrđivanje staža osiguranja, već je bitan samo podatak o kalendarskom vremenu provedenom u osiguranju – dakle, dani i meseci u toku godine. To konkretno znači: ako je zaposleni proveo šest meseci kod poslodavca radeći s polovinom punog radnog vremena, njemu će se priznati odnosno u Obrazac M-4 će se uneti kao staž osiguranja šest meseci. 

Kada se predaje Obrazac M-4 odnosno Obrazac M-4K unose se podaci samo za mesece za koje je plaćen doprinos – dakle, ukoliko za četiri meseca doprinos nije plaćen, utvrdiće se u obrascu staž osiguranja od osam meseci. Kada za preostala četiri meseca poslodavac naknadno uplati doprinos, podneće Obrazac M-8 radi promene podataka u matičnoj evidenciji. Ili, ako je zaposleni celu godinu radio kod jednog poslodavca s polovinom punog radnog vremena, za koje je uplaćen doprinos, kao staž osiguranja uneće se 12 meseci. Takođe, dovoljno je da je poslodavac platio doprinose i na najnižu osnovicu za konkretan mesec (ako nije isplatio zaradu i platio doprinose na nju), pa da ta uplata doprinosa omogući priznavanje konkretnog meseca u stažu osiguranja.

 

Napomene u slučaju rada kod dva ili više poslodavaca

Mogući su slučajevi da je jedno lice zaposleno i radi u toku godine kod više poslodavaca. Na primer, ako jedno lice radi kod dva poslodavca istovremeno s nepunim radnim vremenom, i to, ako kod svakog poslodavaca radi po četiri časa dnevno u toku 12 meseci, oba poslodavca podneće prijavu na 12 meseci staža osiguranja u toku 2014. godine. Naravno, u ovom slučaju neće se priznati staž osiguranja od 24 meseca, već od 12 meseci, ali se u vezi sa ovim primerom postavlja pitanje kako regulisati prijavu godišnjeg staža osiguranja kada jedno lice radi kod dva poslodavca. Rešenje za ovakve probleme, svakako, može biti da svaki poslodavac na prijavi napiše napomenu da to lice radi još kod jednog poslodavca ili da se ta dva poslodavca dogovore da jedan od njih ne popuni podatak o stažu osiguranja, uz unošenje napomene u obrazac da je to zbog rada kod dva poslodavca i da je taj podatak popunio drugi poslodavac. Drugim rečima, ako se podaci o stažu osiguranja poklapaju kod dva poslodavca, smatramo da je dovoljno da samo jedan od njih unese podatke o stažu osiguranja, uz napomenu da konkretan zaposleni u isto vreme radi i kod drugog poslodavca.

 

2. Utvrđivanje i unošenje u matičnu evidenciju podataka o zaradama i naknadama zarada odnosno osnovicama osiguranja za 2014. godinu

U matičnu evidenciju za 2014. godinu biće prijavljeni podaci o primanjima zaposlenih, zavisno od toga na koju osnovicu su poslodavci u toku 2014. godine uplaćivali doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje svojim zaposlenima. U 2014. godini su važile sledeće najniže (bruto) osnovice za obračun doprinosa:

Najniže (bruto) osnovice za obračun doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u 2014. godini

 

Period primene u toku 2014.

Iznos najniže osnovice

„Sl. glasnik RS“

od 1. 1. 2014. do 31. 1. 2014.

21.210

95/2013

od 1. 2. 2014. do 30. 4. 2014.

22.282

8/2014

od 1. 5. 2014. do 31. 7. 2014.

20.198

46/2014

od 1. 8. 2014. do 31. 10. 2014.

21.716

79/2014

od 1. 11. 2014. do 31. 12. 2014.

21.718

118/2014

Osnovno što treba napomenuti jeste da se zarade i naknade zarada koje su zaposleni ostvarili u 2014. godini unose u Obrazac M-4 odnosno Obrazac M-4K u bruto iznosu (neto + porez + doprinos na teret zaposlenog) i s parama, na koju je plaćen doprinos. U iznos zarade su uključeni:

1) zarada koju zaposleni ostvari za rad i vreme provedeno na radu (osnovna zarada, deo zarade za radni učinak) i deo zarade po osnovu doprinosa poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i dr.);

2) uvećana zarada – za prekovremeni rad, noćni rad i rad na praznik, za rad u smenama, za rad nedeljom, za minuli rad i druga uvećanja zarade za posebne uslove rada koje je poslodavac isplatio u skladu sa svojim aktom;

3) naknade zarade – za vreme odsustvovanja s rada na dan praznika koji je neradni dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa i u drugim slučajevima utvrđenim aktom poslodavca, a na teret poslodavca;

4) druga primanja s karakterom zarade – topli obrok, regres, terenski dodatak i druge isplate s karakterom zarade koje je poslodavac isplatio u skladu sa svojim aktom i platio doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje (na primer, pokloni za Novu godinu iznad neoporezivog iznosa, pokloni za 8. mart bez obzira na način isplate, određeni oblici solidarne pomoći na koje se plaćaju doprinosi, otpremnine prilikom sporazumnog raskida radnog odnosa, premije dobrovoljnog osiguranja iznad neoporezive granice i druga primanja na koja je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje); ova primanja su ujedno i primanja koja se evidentiraju radi utvrđivanja godišnjeg ličnog koeficijenta po zaposlenom u svim slučajevima kada je njihov mesečni zbir veći od važeće najniže osnovice.

Ukoliko je uplata doprinosa u toku godine vršena na najniže osnovice utvrđene zakonom, u Obrazac M-4 se unose iznosi tih najnižih osnovica (bruto) na koje je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U praksi su i u 2014. godini važili propisi o tzv. najvišoj osnovici, koja se utvrđuje u visini pet prosečnih zarada u Republici, iznad koje se nisu mogli uplaćivati mesečni doprinosi za socijalno osiguranje. Iznos najviše (bruto) osnovice se unosi kao zarada u Obrazac M-4 odnosno Obrazac M-4K ukoliko je za konkretan mesec zarada zaposlenog bila veća od najviše važeće osnovice za obračun doprinosa.

Pregled najviših osnovica važećih za 2014. godinu je dat u narednoj tabeli:

NAJVIŠE (BRUTO) OSNOVICE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA U 2014. GODINI

 

Period

Iznos najviše osnovice

„Sl. glasnik RS“

1

2

3

od 1. 1. 2014. do 31. 1. 2014.

304.465 (60.893 x 5)

115/2013

od 1. 2. 2014. do 28. 2. 2014.

350.355 (70.071 x 5)

6/2014

od 1. 3. 2014. do 31. 3. 2014.

262.190 (52.438 x 5)

23/2014

od 1. 4. 2014. do 30. 4. 2014.

304.225 (60.845 x 5)

34/2014

od 1. 5. 2014. do 31. 5. 2014.

298.910 (59.782 x 5)

44/2014

od 1. 6. 2014. do 30. 6. 2014.

315.835 (63.167 x 5)

56/2014

od 1. 7. 2014. do 31. 7. 2014.

304.830 (60.966 x 5)

65/2014

od 1. 8. 2014. do 31. 8. 2014.

309.960 (61.992 x 5)

78/2014

od 1. 9. 2014. do 30. 9. 2014.

311.900 (62.380 x 5)

88/2014

od 1. 10. 2014. do 31. 10. 2014.

314.960 (62.992 x 5)

103/2014

od 1. 11. 2014. do 30. 11. 2014.

304.015 (60.803 x 5)

115/2014

od 1. 12. 2014. do 31. 12. 2014.

309.815 (61.963 x 5)

128/2014

Uvek kada je obračunata mesečna zarada zaposlenog bila veća od najviše važeće osnovice, doprinosi su se u 2014. godini obračunavali na najvišu osnovicu, a porez – na stvarno obračunatu zaradu, a u Obrazac M-4 se unosi iznos te najviše osnovice (bruto).

U prijavu M-4, odnosno M-4K za 2014. uneće se sva primanja koja imaju karakter zarade, a odnose se na 2014. godinu, bez obzira kada su one isplaćene. Znači, ako je poslodavac zaradu za mesec decembar 2014. godine isplatio u februaru 2015. godine te zarade će biti u prijavi M-4 za 2014. godinu. Ali, ako je poslodavac u toku 2014. isplatio zaostale neisplaćene zarade iz 2013. godine, te zarade neće uneti u prijavu M-4 za 2014. godinu, već u prijavu M-4 za onu godinu na koju se ta sa zakašnjenjem isplaćena zarada odnosi.

 

– Unošenje podataka o naknadi zarade za vreme porodiljskog odsustva i bolovanja na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje

Vreme porodiljskog odsustva se računa u staž osiguranja kao vreme efektivno provedeno na radu, a prilikom obračunavanja naknada zarade se ne uzimaju u obzir najniže osnovice, već se doprinosi uvek obračunavaju na utvrđenu naknadu zarade porodilje. Zato se zaposlenoj ženi vreme porodiljskog odsustva i odsustva s rada radi nege deteta unosi u Obrazac M-4 kao staž osiguranja u efektivnom trajanju, a časovi porodiljskog odsustva – kao časovi rada. Naknada zarade koja se isplaćivala porodilji se unosi u godišnju prijavu staža u iznosu u kome je isplaćivana – dakle, bez obzira na visinu te naknade zarade i rok isplate odnosno bez obzira na to da li je niža ili veća od najniže osnovice osiguranja, doprinosi na ovu naknadu zarade se plaćaju na stvarno isplaćenu naknadu, tako da se u Obrazac M-4 unose obračunate bruto naknade zarade, i to u kolonu „Iznos naknade…“.

Iste napomene se mogu dati i za evidentiranje podataka o ostvarenim naknadama zarade za vreme bolovanja na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (preko 30 dana). I u ovom slučaju se naknada zarade za vreme ovog bolovanja unosi u Obrazac M-4 odnosno u Obrazac M-4K, a prilikom obračunavanja naknada zarade se ne uzimaju u obzir najniže osnovice, već se doprinosi uvek obračunavaju na utvrđenu naknadu zarade i unose u kolonu „Iznos naknade…“.

 

– Penzijski osnov za zaposlene kojima su isplaćivane minimalne  zarade

Za svaki mesec 2014. godine minimalna zarade je iznosila 115,00 dinara po času rada neto, odnosno cele 2014. godine minimalna zarada je iznosila 115,00 dinara.

Ako je za neki od meseci u toku 2014. godine poslodavac svim zaposlenima ili samo nekim zaposlenima isplatio minimalnu zaradu, u Obrazac M-4 odnosno u Obrazac M-4K unosi iznos bruto minimalne zarade za mesec isplate, naravno ako je taj iznos minimalne zarade veći od važeće najniže osnovice u trenutku isplate. Ukoliko je iznos minimalne zarade niži od najniže osnovice doprinosa, doprinosi se obračunavaju na najnižu osnovicu doprinosa, a u obrazac se unosi iznos te najniže osnovice.

 

– Penzijski osnov za zaposlene kojima su uplaćivani samo doprinosi za socijalno osiguranje

Prema članu 51. st. 3. i 4. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Sl. glasnik RS“, br. 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011, 47/2013, 108/2013, 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, u daljem tekstu: Zakon o doprinosima), ako ne isplati zaradu do 30. u tekućem mesecu za prethodni mesec, poslodavac je dužan da najkasnije do tog roka obračuna i uplati doprinose za prethodni mesec na najnižu mesečnu osnovicu doprinosa. U skladu s navedenim propisom, poslodavac koji je za neki od meseci u toku 2014. godine uplaćivao doprinose bez isplate zarade, u Obrazac M-4 unosi iznos najniže osnovice (bruto) utvrđene za mesece za koje je uplaćivan doprinos.

 

– Zaposlena lica upućena na rad u inostranstvu

Prema članu 14. Zakona o doprinosima, osnovicu doprinosa za socijalno osiguranje za radnike upućene na rad u inostranstvu, ako nisu obavezno osigurani po propisima države u koju su upućeni ili ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, kao i za poslodavce, je iznos zarade koju bi, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu, ostvarili u Republici na istim ili sličnim poslovima, s tim što navedena osnovica doprinosa ne može biti niža od zakonske dvostruke najniže mesečne osnovice doprinosa, niti viša od zakonske najviše osnovice doprinosa. Ova pravila važe i za popunjavanje prijava za osiguranje kod poslodavaca koja imaju zaposlene na radu u inostranstvu.

 

– Evidencija podataka za novozaposlene u 2014. godini za koje poslodavci ostvaruju poreske olakšice

U proteklim godinama, pa i u toku 2014. godine, Vlada je sprovodila mere stimulisanja zapošljavanja, oslobađajući poslodavce od obaveze uplate doprinosa, u celini ili delimično, pri čemu je razliku do umanjenih doprinosa plaćala Nacionalna služba za zapošljavanje na osnovu propisane dokumentacije koju dostavlja poslodavac. Poslodavci za ove zaposlene u prijave podataka unose zarade sa ukupno plaćenim doprinosima, a navedenim novozaposlenim licima, iako za njih poslodavci nisu uplatili pun iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2014. godinu, od dana zapošljavanja priznaje se puno vreme provedeno na radu.

 

– Naknada zarade za invalide II i III kategorije

 

Iznos naknade za rad sa skraćenim radnim vremenom i naknade zbog manje zarade na drugom odgovarajućem poslu unosi u matičnu evidenciju Fond a ne poslodavci invalida rada II i III kategorije, budući da i ove naknade padaju na teret sredstava Fonda.

 

Primeri popunjavanja Obrasca M-4K za 2014. godinu

U Obrazac M-4K unose se podaci o iznosu uplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, i to zbirno na teret zaposlenog i na teret poslodavca, pa treba imati u vidu da je stopa ovih doprinosa u toku 2014. godine iznosila:

– 24% (13% + 11%) za period od 1. januara – 31. jula 2014. godine;

– 26% (14% + 12%) za period od 1. avgusta do 31. decembra 2014. godine.

Kod popunjavanja obrasca treba imati u vidu da se u poslednje dve kućice svake kolone obrasca unose iznosi u parama, kako za zaradu, tako i za naknadu zarade i plaćene doprinose.

Navodimo više primera popunjavanja Obrasca M-4 (u ovim primerima pod pojmom „zarada“ podrazumevamo bruto zaradu), u kojima se pošlo od pretpostavke da su iznosi zarade ili naknade zarade isplaćeni u iznosu većem od važećih najnižih osnovica.

 

1. Pun fond časova na radu u toku cele godine

Zaposleni ima 12 meseci redovnog rada s punim radnim vremenom i ostvarenu zaradu od 600.000,00 dinara. U kolonu „Podaci o stažu“ se unosi 12 meseci, a u kolonu „Zarada“ – iznos ostvarene zarade zaposlenog od 600.000,00 dinara. U kolonu „Uplaćeni doprinos“ treba uneti uplaćene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje na isplaćenu zaradu. U našem primeru, ukupni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje na ovu zaradu iznose:

– Za period januar – jul: 350.000 x 24% = 84.000,00 din.

– Za period avgust – decembar: 250.000 x 26% = 65.000,00 din.

Prema tome, ukupan iznos uplaćenih doprinosa od (84.000 + 65.000) 149.000 dinara se unose u kolonu „Uplaćeni doprinos“. U ostale kolone se unose nule.

 

2. Cela godina provedena na bolovanju

Ako je zaposleni celu 2014. godinu proveo na bolovanju, u kolonu „Podaci o stažu“ se unosi 12 meseci, a u kolone „Zarada“ i „Uplaćeni doprinos“ se unose nule. U kolonu „Iznos naknade zarade…“ se unosi naknada zarade koju je zaposleni primio za vreme bolovanja. U našem primeru ta naknada zarade iznosi 400.000,00 dinara, pa ukupni doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na ovu naknadu zarade iznose:

– Za period januar – jul: 160.000 x 24% = 38.400,00 din.

– Za period avgust – decembar: 240.000 x 26% = 62.400,00 din.

Ukupan iznos uplaćenih doprinosa od (38.400 + 62.400) 100.800 dinara upisuje se u kolonu „Uplaćeni doprinos“ (po osnovu naknade). Za mesece kada je zaposleni bio na bolovanju preko 30 dana – dakle, dobijao naknadu zarade od Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, podatke o visini isplaćene naknade zarade i obračunatim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje poslodavac može dobiti od tog fonda na svoj zahtev.

 

3. Rad i bolovanje u toku godine

Ako je zaposleni deo godine (na primer, 11 meseci) proveo na radu i deo godine (jedan mesec) na bolovanju, za mesece rada je ostvario zaradu u visini od 560.000,00 dinara, a za vreme bolovanja je ostvario naknadu zarade od 40.000,00 dinara na teret poslodavca.

U ovom slučaju se u kolonu „Podaci o stažu“ unosi 12 meseci, u kolonu „Zarada“ – iznos ostvarene zarade zaposlenog od 560.000,00 dinara, a u kolonu „Iznos naknade zarade…“ – iznos od 40.000,00 dinara.

Obračun podataka o uplaćenim doprinosima u ovom primeru je sledeći: zarada za 11 meseci iznosi 560.000,00 dinara, a doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na ovu zaradu iznosi:

– Za period januar – jul: 350.000 x 24% = 84.000,00 din.

– Za period avgust – decembar: 210.000 x 26% = 54.600,00 din.

Iznos doprinosa na zaradu od 138.600 dinara se upisuje u kolonu „Uplaćeni doprinos“ (na zaradu). Na naknadu zarade od 40.000,00 dinara je obračunat doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 24%, koji iznosi 9.600,00 dinara, što se unosi u kolonu „Uplaćeni doprinos“ (na naknadu zarade).

 

4. Ostvaren redovan rad i prekovremeni rad

Zarada zaposlenog ostvarena u vremenu dužem od punog radnog vremena se unosi u Obrazac M-4K samo ako je takav rad obavljen u skladu s propisima o radnim odnosima. Pri tome, takođe, treba napomenuti da se časovi prekovremenog rada ne uračunavaju u dužinu staža, već se efekat ovog rada vidi samo kroz zaradu i uvećanje zarade koji su zaposlenom isplaćeni za vreme prekovremenog rada. Prilikom popunjavanja se sabiraju zarada za redovan rad i zarada za prekovremeni rad i unose zbirno u Obrazac M-4K.

Na primer, zaposleni je proveo na redovnom radu 12 meseci, a uz to je ostvario 50 časova prekovremenog rada, za redovan rad je primio zaradu od 650.000,00 dinara, a za prekovremeni rad 50.000,00 dinara.

Na osnovu ovih podataka, u kolonu „Podaci o stažu“ se unosi 12 meseci, a u kolonu „Zarada“ se unosi iznos ostvarene zarade zaposlenog za redovan i prekovremeni rad od 700.000,00 dinara.

Obračun podataka o uplaćenim doprinosima je sledeći: ukupna zarada iznosi 700.000,00 dinara, a doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na ovu zaradu iznosi:

– Za period januar – jul: 410.000 x 24% = 98.400,00 din.

– Za period avgust – decembar: 290.000 x 26% = 75.400,00 din.

Ukupan iznos uplaćenih doprinosa od (98.400 + 75.400) 173.800 dinara se upisuje u kolonu „Uplaćeni doprinos“ (na zaradu).

 

5. Podaci za invalida rada II i III kategorije

Kod poslodavaca se mogu naći i zaposleni koji rade s radnim vremenom kraćim od punog radnog vremena (na primer, invalidi rada II kategorije), kojima zaradu za časove rada isplaćuje poslodavac, a naknadu zarade za ostatak do punog radnog vremena isplaćuje Fond. Za ove zaposlene se u kolonu „Podaci o stažu“ unosi 12 meseci, a u kolonu „Zarada“ – iznos ostvarene zarade koju je isplatio poslodavac (na primer, 360.000,00 dinara).

Obračun podataka o uplaćenim doprinosima u ovom primeru je sledeći: ukupna zarada iznosi 360.000,00 dinara, a doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na ovu zaradu su:

– Za period januar – jul: 210.000 x 24% = 50.400,00 din.

– Za period avgust – decembar: 150.000 x 26% = 39.000,00 din.

Ukupan iznos doprinosa od 89.400 dinara se upisuje u kolonu „Uplaćeni doprinos“ (na zaradu).

Podaci o broju časova i naknadi zarade koju su invalidi primili se ne unose u Obrazac M-4K, već se unose u Obrazac M-6, koji popunjava Fond, kao isplatilac naknade zarade invalidu rada.

Ukoliko je invalid rada II kategorije, radeći u toku cele 2014. godine, tri meseca bio na bolovanju, za njega se obrazac popunjava na sledeći način:

1) u kolonu „Podaci o stažu“ se unosi 12 meseci, u kolonu „Zarada“ – iznos ostvarene zarade za devet meseci rada, a u kolonu „Uplaćeni doprinos“ – iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje obračunat na tu zaradu;

2) u kolonu „Iznos naknade zarade…“ se unosi iznos koji je zaposleni primio od poslodavca na ime naknade zarade za bolovanje, a obračunati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na ovu naknadu zarade se upisuje u kolonu „Uplaćeni doprinos“ (na naknadu zarade).

U ovom slučaju Fond u Obrazac M-6 unosi podatke o naknadi zarade na teret Fonda samo za devet meseci u toku 2014. godine, jer invalidu rada II kategorije ne pripada naknada zarade na teret Fonda dok je na bolovanju.

Kada je reč o invalidu III kategorije, on radi s preostalom radnom sposobnošću i punim radnim vremenom na drugom odgovarajućem poslu. On, osim redovne zarade na poslu koji radi, ima pravo i na naknadu zbog manje zarade na drugom odgovarajućem poslu. Zarada koju ostvaruje isplaćuje poslodavac, i kao takva se unosi u obrasce matične evidencije, dok naknadu zbog manje zarade na drugom odgovarajućem poslu utvrđuje i isplaćuje Fond, a takođe i popunjava Obrazac M – 6 u koju unosi iznos te naknade radi unosa u matičnu evidenciju.

 

6. Porodiljsko odsustvo za celu 2014. godinu

Za zaposlenu koja je celu 2014. godinu bila na porodiljskom odsustvu, u kolonu „Podaci o stažu“ se unosi 12 meseci, a u kolone „Zarada“ i „Uplaćeni doprinos“ se upisuju nule, jer zaposlena ne ostvaruje zaradu kod poslodavca.

Zaposlena na porodiljskom odsustvu ostvaruje naknadu zarade, pa se u kolonu „Iznos naknade zarade…“ unosi iznos koji je ona primila u toku 2014. godine. Ako je, na primer, porodilji u toku 2014. godine isplaćena naknada zarade u visini od 650.000,00 dinara, na ovu naknadu zarade obračunati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi:

– Za period januar – jul: 380.000 x 24% = 91.200,00 din.

– Za period avgust – decembar: 270.000 x 26% = 70.200,00 din.

Ukupan iznos doprinosa od 161.400 dinara se upisuje u kolonu „Uplaćeni doprinos“ (na naknadu zarade).

Ako je, međutim, zaposlena u toku 2014. godine četiri meseca bila na radu, dva meseca na održavanju trudnoće i šest meseci na porodiljskom odsustvu, podaci se u obrazac unose na sledeći način:

1) u kolonu „Podaci o stažu“ se unosi 12 meseci, u kolonu „Zarada“ – iznos ostvarene zarade za četiri meseca rada, a u kolonu „Uplaćeni doprinos“ – iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje obračunat na tu zaradu;

2) u kolonu „Iznos naknade zarade…“ se unosi iznos koji je zaposlena primila na ime naknade zarade za bolovanje i za porodiljsko odsustvo, a obračunati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na ove naknade zarade se upisuje u kolonu „Uplaćeni doprinos“ (na naknadu zarade).

 

7. Korišćenje neplaćenog odsustva u toku godine

Za zaposlenog koji je određeni broj meseci u toku 2014. godine proveo na neplaćenom odsustvu, u staž osiguranja se računaju samo meseci na radu. Na primer, ako je zaposleni koristio neplaćeno odsustvo tri meseca (u periodu oktobar–decembar), a za devet meseci rada je ostvario zaradu od 450.000,00 dinara, prema ovim podacima se u kolonu „Podaci o stažu“ unosi devet meseci, u kolonu „Zarada“ – iznos ostvarene zarade od 450.000,00 dinara, a u kolonu „Uplaćeni doprinos“ – iznos od 110.000,00 dinara (350.000 x 24% + 100.000 x 26%).

 

8. Obavljanje privremenih ili povremenih poslova

Prema odredbi člana 11. tač. 9. i 10. Zakona, zaposleni su i lica koja, u skladu sa zakonom, obavljaju privremene ili povremene poslove, ako nisu osigurana po drugom osnovu. Zato se vreme ovog rada i naknada ostvarena za taj rad unose u Obrazac M-4, jer se vreme ovog rada priznaje kao staž osiguranja, budući da se na isplaćenu naknadu plaća puna stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Na primer, nezaposleno lice je radilo 95 dana povremene poslove u toku drugog polugodišta 2014. godine i za to vreme ostvarilo naknadu u visini od 96.000,00 dinara.

Za njega se obrazac popunjava na sledeći način: u kolonu „Podaci o stažu“ se unosi tri meseca i pet dana, u kolonu „Zarada“ – iznos ostvarene zarade od 96.000,00 dinara, a u kolonu „Uplaćeni doprinos“ – iznos od 24.960,00 dinara (96.000,00 x 26%).

 

9. Rad s polovinom punog radnog vremena

Ako je zaposleni radio celu 2014. godinu s polovinom punog radnog vremena, staž osiguranja mu se računa u kalendarskoj dužini, odnosno kao cela godina. Kao što smo ranije istakli, zarada koju zaposleni prima za umanjeno radno vreme se upoređuje s punom (a ne umanjenom) najnižom osnovicom za obračun doprinosa (doprinosi se obračunavaju na punu najnižu osnovicu ukoliko je zarada zaposlenog niža), pa se zato i vreme koje provede na radu računa kao puno radno vreme.

Na primer, ako je zaposleni radio s polovinom punog radnog vremena u toku cele godine i za to vreme je ostvario zaradu u iznosu od 350.000,00 dinara, koja je bila veća od najnižih osnovica za doprinose, prema ovim podacima se popunjavaju tri kolone obrasca: u kolonu „Podaci o stažu“ se unosi 12 meseci, u kolonu „Zarada“ – iznos ostvarene zarade od 250.000,00 dinara, a u kolonu „Uplaćeni doprinos“ – iznos od 87.000,00 dinara (200.000 x 24% + 150.000,00 x 26%).

 

10. Rad na određeno vreme u toku godine

Ako je zaposleni radio na određeno vreme kod istog poslodavca u više navrata u toku godine, u staž osiguranja mu se upisuju ti meseci rada. Na primer, zaposleni je radio tri puta u toku godine kod poslodavca: u junu, od avgusta do oktobra i u decembru (ukupno pet meseci) i za te mesece rada je ostvario zaradu od 240.000,00 dinara.

Prema ovim podacima, u kolonu „Podaci o stažu“ se unosi pet meseci, u kolonu „Zarada“ – iznos ostvarene zarade od 240.000,00 dinara, a u kolonu „Uplaćeni doprinos“ – iznos od 61.440,00 dinara (48.000 x 24% + 192.000,00 x 26%).

U posebnom slučaju, ako rad na određeno vreme nije trajao pun mesec, zaposlenom se priznaju i dani rada mimo punog meseca, pri čemu se pun mesec računa kao 30 dana (član 67. stav 2. Zakona). Konkretno, ako je imao ukupno 80 dana rada u toku godine, oni se računaju kao dva meseca i 20 dana, što se upisuje u kolonu „Podaci o stažu“. U kolonu „Zarada“ se unosi iznos ostvarene zarade za 80 dana rada, a u kolonu „Uplaćeni doprinos“ – iznos obračunatog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na tu zaradu.

 

11. Rad na poslovima za koje se priznaje beneficirani staž

U poslednje četiri kolone Obrasca M-4K se unose podaci o poslovima i radnim zadacima na kojima se staž osiguranja zaposlenima računa sa uvećanim trajanjem. Naime, osiguraniku-zaposlenom koji radi na naročito teškim i za zdravlje štetnim radnim mestima ili u određenim delatnostima na naročito teškim poslovima odnosno na poslovima na kojima posle navršenja određenih godina života ne može uspešno da obavlja svoju profesionalnu delatnost, staž osiguranja se računa sa uvećanim trajanjem. Pri tome treba naglasiti da se u staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa samo vreme efektivnog rada – dakle, vreme koje je zaposleni zaista proveo u radu na svom radnom mestu. Sva odsustva s radnog mesta na kome se priznaje beneficirani staž (osim godišnjeg odmora i državnog odnosno verskog praznika) ne uračunavaju se u staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.

Na zarade isplaćene po osnovu rada na mestima na kojima se priznaje beneficirani radni staž u 2014. godini su se dodatno plaćale sledeće stope doprinosa: 

Vrsta obaveze

Procenti uvećanja

Stope dodatnog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem

 

Ako se 12 meseci računa kao 14 meseci

3,70%

Ako se 12 meseci računa kao 15 meseci

5,50%

Ako se 12 meseci računa kao 16 meseci

7,30%

Ako se 12 meseci računa kao 18 meseci

11%

Osnovica: bruto zarada, ali ne niža od najnižih zakonskih osnovica i ne viša od najviše osnovice (pet prosečnih zarada u Republici).

Ako je, na primer, zaposleni cele 2014. godine radio na radnom mestu na kome se svakih 12 meseci rada računa kao 16 meseci, Obrazac M-4K se popunjava na sledeći način:

1) u kolonu „Podaci o stažu“ se upisuje 12 meseci;

2) u kolonu „Zarada“ se upisuje isplaćena zarada za rad na radnom mestu na kome se priznaje beneficirani radni staž (na primer, zarada iznosi 640.000,00 dinara);

3) u kolonu „Uplaćeni doprinos“ se unosi iznos obračunatog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na isplaćenu zaradu; u našem primeru je uplaćeno za penzijsko i invalidsko osiguranje 159.000,00 dinara (370.000 x 24% + 270.000,00 x 26%);

4) u kolonu „Efektivno trajanje“ se upisuje 12 meseci (ako zaposleni ima celu godinu na radu);

5) u kolonu „Naziv radnog mesta“ se upisuje radno mesto na kome zaposleni radi;

6) kolonu „Šifra“ popunjava Fond, zavisno od stepena uvećanja staža (u ovom primeru se unosi šifra 12/16);

7) u kolonu „Uplaćeni doprinos“ se unosi iznos obračunatog dodatnog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem (uz primenu stopa iz prethodne tabele na zaradu zaposlenog); pošto se u našem primeru 12 meseci računa kao 16 meseci, iznos dodatnog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je 46.720,00 dinara (640.000,00 x 7,30%); ovi doprinosi se odnose samo na staž osiguranja sa uvećanim trajanjem i padaju u celini na teret poslodavca.

U posebnom slučaju, ukoliko je zaposleni koji radi na radnom mestu na kome se priznaje beneficirani staž bio jedan mesec na bolovanju, u obrazac se unose podaci na sledeći način:

1) u kolonu „Podaci o stažu“ se unosi 12 meseci, u kolonu „Zarada“ – iznos ostvarene zarade za 11 meseci rada, a u kolonu „Uplaćeni doprinos“ – iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje obračunat na tu zaradu;

2) u kolonu „Iznos naknade zarade…“ se unosi iznos koji je zaposleni primio na ime naknade zarade za bolovanje, a obračunati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na naknadu zarade za bolovanje se upisuje u kolonu „Uplaćeni doprinos“ (na naknadu zarade);

3) u kolonu „Efektivno trajanje“ se upisuje 11 meseci, pošto zaposleni nema pravo na uvećanje staža osiguranja za vreme provedeno na bolovanju.

 

Ostale odredbe

1) Ukoliko je poslodavac isplaćivao zaposlenom zaradu i naknadu zarade u svakom mesecu 2014. godine u nivou važeće najviše mesečne osnovice (petostruki iznos prosečne zarade u Republici), treba imati u vidu da za 2014. godinu zbir tih najviših mesečnih osnovica iznosi 3.691.460,00 dinara. Taj iznos je veći od zvanično utvrđene najviše osnovice doprinosa za 2014. godinu u Republici od 3.685.560,00 dinara („Sl. glasnik RS“, broj 11/2015), pa će za konkretnog zaposlenog u Obrazac M-4, odnosno M-4K za 2014. godinu biće uneta osnovica doprinosa u iznosu od 3.685.560,00 dinara. Po osnovu više plaćenog doprinosa na zaradu preko najviše osnovice u Republici za 2014. godinu zaposleni ima pravo na povraćaj više uplaćenog doprinosa.

2) Treba obratiti pažnju na odredbe člana 140. Zakona koji uređuje slučajeve uplate doprinosa sa zakašnjenjem. Naime, članom 140. Zakona je predviđeno da osiguraniku za koga je doprinos obračunat i uplaćen na osnovicu, zaradu ili deo zarade sa zakašnjenjem u tekućoj kalendarskoj godini za prethodnu ili neku drugu godinu, u matičnu evidenciju za utvrđivanje godišnjeg ličnog koeficijenta za tu godinu unosi se osnovica za mesec za koji je doprinos plaćen, odnosno zarada ili deo zarade, koja mu je pripadala za mesec za koji je doprinos plaćen, a na isti način se unosi i plaćeni doprinos. Ovo pravilo neće važiti, ukoliko se doprinos obračuna i plati do 31.1. tekuće godine za prethodnu godinu.

Prema tome, ako se zarada isplaćuje sa zakašnjenjem, dakle počev od 1. februara 2015. godine za 2014. godinu, u matičnu evidenciju za utvrđivanje godišnjeg ličnog koeficijenta za 2014. godinu unosi se osnovica za mesec za koji je doprinos plaćen, odnosno zarada ili deo zarade koja je pripadala za mesec za koji je doprinos plaćen. Odnosno, ako je zarada ili deo zarade isplaćen 10. marta 2015. godine za decembar 2014. godine, doprinos za PIO se plaća na zaradu koja je zaposlenom pripadala u trenutku isplate, a ako je ona manja od najniže osnovice na dan uplate doprinosa – na važeću najnižu osnovicu. U ovom slučaju u obrazac M-4, odnosno M-4K ne unosi se osnovica na koju je doprinos plaćen, već zarada, odnosno najniža osnovica za mesec za koji je doprinos plaćen.

3) Obrazac M-4 – ako ima jednog zaposlenog odnosno Obrazac M-4K – ako ima više zaposlenih, poslodavac podnosi filijali Fonda kod koje su zaposleni prijavljeni na osiguranje odnosno filijali Fonda prema sedištu poslodavca odnosno njegove organizacione jedinice (poslovnica, ekspozitura, ispostava, predstavništvo, zastupništvo i druge poslovne jedinice) najkasnije do 30. aprila 2015. godine. Ovaj rok je prekluzivan, pa njegovo nepoštovanje povlači kaznene mere iz člana 213. Zakona. Prema odredbama ovog člana Zakona, za obveznika su propisane novčane kazne za prekršaj u iznosu od 10.000 do 800.000 dinara, za nepodnošenje prijave podataka za matičnu evidenciju, odnosno za podnošenje prijave nakon isteka roka propisanog Zakonom. Takođe, za navedene radnje propisane su i novčane kazne za prekršaj za odgovorno lice u iznosu od 2.500 do 50.000 dinara.