Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji („Sl. glasnik RS“, broj 43/01, 101/07 i 92/11, u daljem tekstu: Zakon), katolici i pripadnici drugih hrišćanskih verskih zajednica praznuju uskršnje praznike, počev od Velikog petka zaključno sa drugim danom Uskrsa, koji se prema njihovom kalendaru ove godine praznuje od 25. do 28. marta 2016. godine.
Prema tome, samo zaposleni katoličke veroispovesti imaju pravo na odsustvo sa rada na navedene dane Uskrsa, odnosno na uvećanje plate ako rade u neki od ovih dana praznika. Prema čl. 108. i 114. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13 i 75/14), zaposleni imaju pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada u dane verskih praznika koji su neradni dani, odnosno pravo na uvećanu zaradu ako rade u dane tih praznika. Takođe, dani verskih praznika ne računaju se u dane godišnjeg odmora (član 70. stav 2. Zakona o radu). Odnosno, ukoliko dan praznika „padne“ u dane u koje zaposleni koristi godišnji odmor, ima pravo da mu se za taj dan produži godišnji odmor. Izuzetak su praznici koji padaju u subotu i nedelju, jer se pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora, radna nedelja računa kao pet radnih dana.
Pravo na naknadu zarade za vreme praznika
Zaposlenom pripada naknada zarade za dane praznika koji su „pali“ u njegove radne dane, a ne pripada za dane koji su, prema njegovom nedeljnom rasporedu radnog vremena, neradni dani. Pravo na naknadu zarade za predstojeće uskršnje praznike ostvariće zaposleni katoličke veroispovesti koji rade u petodnevnoj (ponedeljak–petak) i šestodnevnoj (ponedeljak–subota) radnoj nedelji, u petak 25. marta i ponedeljak 28. marta.
Takođe, zaposleni katoličke veriospovesti koji rade u petodnevnoj (ponedeljak–petak) radnoj nedelji, u subotu 26. marta i nedelju 27. marta ne rade, jer imaju nedeljni odmor, pa im se za te dane ne obračunava nikakva naknada zarade, bez obzira na praznik. Međutim, zaposleni katoličke veroispovesti koji rade u šestodnevnoj radnoj nedelji (ponedeljak–subota), u subotu 26. marta, koji je njihov redovni radni dan, odsustvuju sa posla zbog verskog praznika s pravom na naknadu zarade za taj dan, a u nedelju 27. marta imaju nedeljni odmor, pa za taj dan im se ne obračunava nikakva naknada zarade.
Prema članu 114. stav 1. Zakona o radu, za odsustvo u dane praznika zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne plate u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Visina naknade zarade se utvrđuje ovako:
1) osnov za naknadu zarade je prosečna zarada zaposlenog u prethodnih 12 meseci, utvrđena u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu;
2) naknada zarade se utvrđuje tako što se iznos osnova za naknadu množi sa procentom 100.
Prema tome, osnov za naknadu zarade za odsustvovanje s rada na dan praznika ostvarena je prosečna mesečna zarada zaposlenog za prethodnih 12 meseci rada. Konkretno, pod pretpostavkom da zaposleni radi u petodnevnoj radnoj nedelji (ponedeljak–petak), u martu će mu biti obračunata naknada zarade za dva dana odsustva zbog verskog praznika, za 25. i 28. mart. Osnov za naknadu zarade su isplaćene zarade ovog zaposlenog, po svim osnovima za period mart 2015. – februar 2016. godine. U obračun osnova za naknadu zarade za dane praznika uzimaju se samo časovi rada i ostvarena primanja sa karakterom zarade za te časove.
U posebnom slučaju, ako je zaposleni u prethodnih 12 meseci proveo na raznim vrstama odsustva s rada (bolovanje, porodiljsko) ili nije uopšte radio (što je slučaj kod novozaposlenog radnika, koji odsustvuje s rada u prvom mesecu rada), obračun naknade zarade obavlja se na osnovicu koju čini ugovorena osnovna zarada, koju bi zaposleni primio da je radio, uvećana za minuli rad, ako to pravo zaposleni ima.
Prema mišljenju Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike broj 120-01-00145/2005-02 od 21. 4. 2005. godine: „U zaradu na osnovu koje se obračunava prosek za prethodnih 12 meseci ulaze sva primanja koja u smislu člana 105. stav 3. Zakona o radu čine zaradu, a to je:
– isplaćena zarada po satu za efektivne sate rada u prethodnih 12 meseci, deo zarade po osnovu radnog učinka (stimulacija i destimulacija);
– uvećanje zarada isplaćenih u prethodnih 12 meseci po osnovu rada na dan praznika, noćnog rada, rada u smenama, prekovremenog rada, minulog rada i drugih uvećanja propisanih opštim aktom poslodavca;
– druga primanja koja imaju karakter zarade a koja su u prethodnih 12 meseci isplaćena (topli obrok, regres, terenski dodatak, dodatak za odvojen život i druga davanja zaposlenima koja imaju karakter zarade).
S obzirom na to da je osnovica za obračun naknade zarade – zarada, to isplaćene naknade zarada (za vreme bolovanja, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva i dr.), kao ni sati odsustvovanja za koje je isplaćena naknada ne ulaze u zbir ovih zarada.“
Prema tome, kod obračuna prosečne zarade po satu u prethodnih 12 meseci, pored zbira primanja koja imaju karakter zarade, a koja su isplaćena u prethodnih 12 meseci, neophodno je utvrditi ukupno ostvarene efektivne sate rada (redovne, prekovremene, noćne, sate rada na dan