Vlada Republike Srbije donela je Odluku o visini minimalne cene rada za period januar–decembar 2016. godine, koja je objavljena u „Sl. glasniku RS“, br. 79/2015 (u daljem tekstu: Odluka). Prema Odluci, minimalna cena rada, bez poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, po radnom času za period januar–decembar 2016. godine iznosi 121 dinar (neto). Ova minimalna cena rada doneta je na osnovu člana 112. Zakona o radu (u daljem tekstu: Zakon), koji propisuje da se pri utvrđivanju minimalne cene rada polazi naročito od: egzistencijalnih i socijalnih potreba zaposlenog i njegove porodice izraženih kroz vrednost minimalne potrošačke korpe, kretanja stope zaposlenosti na tržištu rada, stope rasta bruto domaćeg proizvoda, kretanja potrošačkih cena, kretanja produktivnosti i kretanja prosečne zarade u Republici.
Prema članu 111. stav 1. Zakona, zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu za:
– standardni učinak, i
– vreme provedeno na radu.
Prema odredbi u stavu 2. ovog člana, „minimalna zarada“ se određuje na osnovu:
– minimalne cene rada, utvrđene u skladu sa zakonom,
– vremena provedenog na radu, i
– poreza i doprinosa koji se plaćaju iz zarade.
Kao što se vidi, Zakon razlikuje „minimalnu cenu rada“ i „minimalnu zaradu“ pri čemu:
1) Minimalnu cenu rada usvaja Socijalno-ekonomski savet, odnosno Vlada, i ona se iskazuje po času rada u neto iznosu, a shodno zakonskoj regulativi, ona je jedinica za obračun minimalne zarade;
2) Minimalna zarada je zarada koja se dobija množenjem časova rada u konkretnom mesecu sa minimalnom cenom rada i dodavanjem pripadajućih poreza i doprinosa.
Činjenica da je minimalna cena rada utvrđena po času rada znači da će ukupan mesečni iznos minimalne zarade varirati u zavisnosti od broja časova rada u svakom mesecu. S obzirom da je Zakonom utvrđena 40-časovna radna nedelja, broj časova rada i iznos mesečne neto minimalne zarade u periodu januar–decembar 2016. su sledeći:
Minimalna „neto“ zarada u 2016. godini
Mesec | Broj mogućih časova rada u mesecu | Minimalna cena rada po času – neto | Minimalna neto zarada za mesec |
1 | 2 | 3 | 4 |
Januar | 168 | 121 | 20.328 |
Februar | 168 | 121 | 20.328 |
Mart | 184 | 121 | 22.264 |
April | 168 | 121 | 20.328 |
Maj | 176 | 121 | 21.296 |
Jun | 176 | 121 | 21.296 |
Jul | 168 | 121 | 20.328 |
Avgust | 184 | 121 | 22.264 |
Septembar | 176 | 121 | 21.296 |
Oktobar | 168 | 121 | 20.328 |
Novembar | 176 | 121 | 21.296 |
Decembar | 176 | 121 | 21.296 |
U ovom slučaju, broj časova rada je izračunat na osnovu broja kalendarskih dana bez subota i nedelja i množenjem radnih dana sa osam. Može se primetiti da je minimalna cena rada utvrđena u neto iznosu, što treba tumačiti tako da je minimalna zarada po času rada u iznosu za isplatu (neto) jednaka za sve zaposlene, bez obzira na stepen njihove stručne spreme, vrstu radnog mesta i poslove koje obavljaju. U prethodnoj tabeli nisu dati iznosi „bruto minimalne zarade“ zato što su poslodavci, koji isplaćuju minimalnu zaradu, obavezni da zaposlenima koji primaju ovu zaradu isplate i uvećanje za „minuli rad“, topli obrok i regres, kao i druga uvećanja koja zaposleni ostvari u toku meseca (noćni rad, rad na praznik, prekovremeni rad i sl).
Navedeni pun mesečni iznos neto minimalne zarade (kolona 4 prethodne tabele) pripada zaposlenom za puno radno vreme provedeno na radu i ostvareni standardni učinak (član 111. stav 1. Zakona). Ako zaposleni u određenom mesecu nije ostvario pun fond časova rada (zasnovao radni odnos ili mu je prestao radni odnos u tom mesecu), pripada mu minimalna zarada samo za ostvarene časove rada.
U kojim slučajevima i kako se ugovara minimalna zarada
Poslednjim izmenama Zakona (iz „Sl. glasnika RS“, br. 75/2014), dato je pojašnjenje načina odlučivanja o uvođenju isplate minimalnih zarada kod poslodavca. Konkretno, prema stavu 3. u članu 111. Zakona, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrđuju se razlozi za donošenje odluke ouvođenju minimalne zarade.
Na osnovu ove zakonske odredbe, poslodavci mogu da opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrde razloge za donošenje odluke o uvođenju minimalne zarade. Kada nastanu razlozi navedeni u opštem aktu, odnosno ugovoru o radu, poslodavac može da donese odluku o uvođenju minimalne zarade. Pod ovim pretpostavkama, to znači da se minimalna zarada može uvesti odlukom poslodavca, bez obaveze zaključivanja aneksa ugovora o radu, i ona se direktno primenjuje na sve zaposlene.
Najpre treba podsetiti, da su najčešći razlozi za isplatu minimalne zarade nepovoljni poslovni i finansijski rezultati poslodavca – poslovanje sa gubitkom, nedostatak posla, poremećaji na tržištu i dr. Iz navedenih odredbi čl. 111. stav 3. Zakona proizlazi da su uslovi za uvođenje minimalne zarade:
1) da su opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrđeni razlozi za uvođenje minimalne zarade, i
2) da poslodavac, odnosno nadležni organ kod poslodavca, kada nastupi neki ili više razloga utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu, donese odluku o uvođenju minimalne zarade.
Ova odluka treba naročito da sadrži: razloge zbog kojih se uvodi minimalna zarada, način na koji će minimalna zarada biti obračunavana, rok na koji se uvodi isplata minimalne zarade, obrazloženje razloga za uvođenje. Ono što je bitno jeste da ovakva odluka dobija karakter opšteg akta i odnosi se na sve zaposlene, odnosno po ovoj odluci svi zaposleni kod poslodavca prelaze na isplatu minimalne zarade.
Prema tome, minimalna zarada uvodi se odlukom poslodavca, bez obaveze zaključivanja aneksa ugovora o radu, ali samo ako su prethodno ispunjeni razlozi za uvođenje minimalne zarade utvrđeni opštim aktom, odnosno ugovorom o radu.
U nastavku se daje primer odluke o uvođenju minimalne zarade kod poslodavca.
Na osnovu čl. 111. i 192. Zakona o radu (dalje: Zakon), i člana __ Pravilnika o radu, donosim
Odluku o isplati minimalne zarade
1. Uvodi se isplata minimalne zarade za sve zaposlene kod poslodavca ________________, počev od ________ 2016. godine, a najduže šest meseci od dana donošenja ove odluke.
2. Minimalna zarada uvodi se u skladu sa razlozima navedenim u čl. __ Pravilnika o radu, a zbog teškoća u poslovanju i nedostatka sredstava za isplatu zarade u punom iznosu.
3. Poslodavac je dužan da minimalnu zaradu isplati zaposlenom u visini koja se određuje na osnovu odluke o minimalnoj ceni rada koja važi za mesec u kojem se vrši isplata, standardnog radnog učinka i vremena provedenog na radu.
4. Minimalna cena rada za isplatu po ovoj odluci iznosi 121,00 dinar po radnom času, koja je u primeni do 1. januara 2016. godine.
5. Zaposleni koji prima minimalnu zaradu, ima pravo na uvećanu zaradu (za minuli rad, za rad noću, za prekovremeni rad i rad na praznik), na naknadu troškova za ishranu u toku rada i druga primanja koja se smatraju zaradom u skladu sa Zakonom. Osnovica za obračun uvećane zarade je minimalna zarada zaposlenog.
6. Ova odluka objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Obrazloženje
Odredbama člana ___ Pravilnika o radu kod poslodavca _____________ utvrđeni su razlozi za uvođenje isplate minimalne zarade zaposlenima (razlozi: _____________). Zbog poremećaja na tržištu, i pored svih preduzetih internih poslovnih mera, nije se moglo izbeći umanjenje prihoda i negativno poslovanje zbog _____________________ (navesti razloge i preduzete mere). Iz navedenog razloga doneta je Odluka kao u dispozitivu.
Datum ____________ Direktor
Produženje isplate minimalne zarade
Prema odredbama stava 4. člana 111. Zakona, po isteku roka od šest meseci od donošenja odluke o uvođenju minimalne zarade poslodavac je dužan da obavesti reprezentativni sindikat o razlozima za nastavak isplate minimalne zarade. Ova zakonska odredba dozvoljava mogućnost da u roku od 6 prethodnih meseci nisu otklonjeni razlozi za uvođenje minimalnih zarada zaposlenima, ili su možda nastupili novi nepovoljni razlozi. U takvom slučaju, obaveza je poslodavca da po isteku roka od šest meseci od donošenja odluke o uvođenju minimalne zarade, obavesti (ali ne i da dobije saglasnost) reprezentativni sindikat o razlozima za nastavak isplate minimalne zarade. Zakon u ovim odredbama ne precizira koji novi ili koji maksimalni dodatni rok se može odrediti za nastavak isplate minimalnih zarada, pa smatramo da i u ovom slučaju, kao i kod donošenja prve odluke, rok za isplatu minimalnih zarada ne treba da bude duži od šest meseci.
U nastavku se daje primer odluke o nastavku isplate minimalnih zarada zaposlenima.
U skladu sa članom 111. stav 4. Zakona o radu (dalje: Zakon), donosim
Odluku o nastavku isplate minimalne zarade
1. Nastavlja se isplata minimalne zarade svim zaposlenima kod poslodavca _____, uvedene Odlukom o isplati minimalne zarade broj ___ od ___. godine.
2. Minimalna zarada svim zaposlenima nastaviće da se isplaćuje počev od ___________ zaključno sa isplatom za mesec _________.
Obrazloženje
Razlozi zbog kojih je doneta Odluka o isplati minimalne zarade br. __ od ___ nisu mogli biti otklonjeni ni posle isteka 6 meseci od početka njene primene zbog __________________ (navesti razloge). Zbog toga je doneta odluka o nastavku isplate minimalnih zarada svim zaposlenima za narednih šest meseci.
Dostavljeno:
1. Sindikatu
Datum: ________ Direktor