Komisija za hartije od vrednosti (u daljem tekstu: Komisija) 8. jula 2016. godine primila je zahtev podnosioca za davanje mišljenja.
U zahtevu se navodi:
– da se Zakonom o privatizaciji („Sl. glasnik“, br. 83/14, 46/15, 112/15 i 20/16 –  autentično tumačenje) uređuju uslovi i postupak promene vlasništva društvenog i javnog kapitala i imovine;
– da predmet privatizacije, u smislu prodaje kapitala i akcija u skladu s tim zakonom, može biti društveni kapital, javni kapital, akcije i udeli posle raskida ugovora o prodaji kapitala (koji se evidentiraju u Registru u skladu sa Zakonom o privatizaciji), akcije, odnosno udeli Akcionarskog fonda, Fonda za razvoj Republike Srbije i Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje;
– da su Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava („Sl. glasnik“, br. 46/06, 107/09 i 99/11) uređeni uslovi i postupak za preuzimanje akcionarskih društava;
– da je odredbom člana 6. stav 1. tog zakona propisana obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje kada neposredno ili posredno, samostalno ili zajednički delujući neko lice stekne akcije s pravom glasa ciljnog društva, tako da zajedno sa akcijama koje je već steklo, pređe kontrolni prag od 25% akcija s pravom glasa ciljnog društva;
– da su odredbama člana 8. stav 3. tog zakona propisani izuzeci od navedenog pravila obaveznog objavljivanja ponude za preuzimanje.
Imajući u vidu navedeno, podnosilac zahteva moli za mišljenje Komisije o obaveznosti objavljivanja ponude za preuzimanje akcionarskog društva, odnosno o nepostojanju iste (s obzirom na odredbe člana 8. stav 3. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava) u slučajevima:
1. kupaca društvenog kapitala kao i kupaca akcija od Republike Srbije, autonomne pokrajine, lokalne samouprave, Akcionarskog fonda, Fonda za razvoj Republike Srbije, Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i/ili akcija prenetih u Registar, a koje se prodaju metodom javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem u skladu sa odredbama Zakona o privatizaciji;
2. strateških investitora koji stiču akcije dokapitalizacijom subjekata privatizacije u postupku privatizacije modelom strateškog partnerstva metodom javnog prikupljanja ponuda u skladu sa odredbama Zakona o privatizaciji.
Povodom navedenog zahteva, Komisija za hartije od vrednosti, na osnovu člana 243. Zakona o tržištu kapitala („Sl. glasnik“, br. 31/11 i 112/15, u daljem tekstu: Zakon), na 350. sednici VIII saziva, održanoj 15. jula 2016. godine,  pod brojem 2/0-03-356/3-16 donela je

M I Š LJ E NJ E

1. Komisija za hartije od vrednosti mišljenja je da u slučaju kupaca društvenog kapitala, kao i kupaca akcija od Republike Srbije, autonomne pokrajine, lokalne samouprave, Akcionarskog fonda, Fonda za razvoj Republike Srbije, Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i/ili akcija prenetih u Registar, a koje se prodaju metodom javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem u skladu sa odredbama Zakona o privatizaciji, kao kupaca koja društveni, odnosno javni kapital ili imovinu stiču u skladu sa odredbama Zakona o privatizaciji, ne mogu primeniti odredbe člana 6. stav 1. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava o obavezi objavljivanja ponude za preuzimanje akcionarskog društva u smislu tog zakona. Naime, odredbom člana 8. stav 3. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava izričito je propisano da se taj zakon ne primenjuje se na sticaoce koji stiču akcije određenog izdavaoca kada se one prodaju putem javnog tendera, odnosno na tržištu na način kada je prodavac unapred poznat, i to: od Akcionarskog fonda u skladu sa zakonom, kao i akcijama pojedinačnih akcionara koje se zajedno nude na prodaju istovremeno sa akcijama Akcionarskog fonda i propisima kojim se uređuje privatizacija; od Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih; od Republičkog fonda za razvoj; od Republike Srbije. Takođe, odredbama člana 2. stav 1. tačka 2) Zakona o privatizaciji propisano je da se javnim kapitalom pored kapitala Republike Srbije smatra i kapital autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave. S obzirom na to da su ispunjeni svi uslovi iz člana 8. stav 3. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, Komisija je dala napred navedeno mišljenje. Ovakvo mišljenje Komisije saglasno je i sa njenim stavom koji je zauzet na 233. sednici Komisije VII saziva broj: 2/0-03-797/3-06 od 8. februara 2007. godine, u kome se ističe da se privatizacija odvija u skladu sa posebnim propisima koji uređuju privatizaciju, koji predstavljaju lex specialis u odnosu na Zakon o preuzimanju akcionarskih društava, te da način sticanja akcija subjekata privatizacije sa društvenim, odnosno državnim kapitalom ne može biti predmet regulisanja Zakona o preuzimanju akcionarskih društava.
2. U odnosu na deo zahteva za davanje mišljenja koji se odnosi na strateške investitore koji stiču akcije dokapitalizacijom nekog od subjekata privatizacije, a u skladu za odredbama Zakona o privatizaciji kojim je uređen metod privatizacije modelom strateškog partnerstva metodom javnog prikupljanja ponuda, Komisija je mišljenja da se ni na ova lica (strateške partnere) ne mogu primeniti odredbe člana 6. stav 1. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava o obavezi objavljivanja ponude za preuzimanje akcionarskog društva.
Ovakvo mišljenje Komisije zasnovano je pre svega na samoj zakonskoj definiciji strateškog partnerstva kao modela privatizacije (odredbe čl. 2. stav 1. tač. 9) i 19), te člana 66. Zakona o privatizaciji), prema kome je strateško partnerstvo institucionalni odnos domaćih ili stranih pravnih lica – strateških investitora sa subjektom privatizacije, odnosno Republikom Srbijom. Suštinski, takav odnos predstavlja zajedničko delovanje (u smislu odredbe člana 4. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava) strateškog investitora i Republike Srbije koji zaključuju ugovor radi sticanja akcija sa pravom glasa u postupku dokapitalizacije postojećeg privrednog subjekta. Ovo delovanje uređuje se ugovorom i za sobom povlači određena prava i obaveza, odnosno ograničenja na strani strateškog investitora (odredbe čl. 67. – 69. Zakona o privatizaciji). Pored toga, odredbom člana 8. stav 1. tačka 10) Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, kao jedan od izuzetaka od obaveze objavljivanja ponude za 3 preuzimanje navedena je situacija kada akcije ciljnog društva stiče Republika, odnosno lica sa kojima Republika zajednički deluje.
Shodno navedenom, jasno je da su u ovom slučaju ispunjeni uslovi iz člana 8. stav 1. tačka 10) Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, pa se po mišljenju Komisije, strateški investitor ne bi smatrao sticaocem koji bi imao obavezu objavljivanja ponude za preuzimanje akcionarskog društva u smislu Zakon o preuzimanju akcionarskih društava.
3. Na kraju, Komisija ukazuje da bi, u cilju zaštite malih akcionara subjekata privatizacije, a shodno pravnom načelu savesnosti i poštenja, kupce u postupku privatizacije trebalo ugovorom obavezati da objave ponudu za preuzimanje u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava. Pri navedenom, bilo bi neophodno imati u vidu odredbe člana 2. stava 1. tačke 1) Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, koje definišu koja akcionarska društva mogu biti ciljna društva u smislu odredaba ovog zakona.
U odnosu na naknadu za davanje mišljenja tarifni broj 20. Pravilnika o tarifi Komisije („Sl. glasnik RS“, br. 16/12, 50/12, 57/12 – ispr., 68/12 i 14/13), imajući u vidu svoje Zakonom propisane nadležnosti, s obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o tumačenju navedenih zakonskih odredbi od strane Komisije u cilju omogućavanja postupanja drugog državnog organa, Komisija za hartije od vrednosti odlučila je da u konkretnom slučaju, navedena naknada ne bude naplaćena. Ovakvu odluku Komisija je donela posebno imajući u vidu i činjenicu da odredba člana 80. stav 1. Zakon o državnoj upravi („Sl. glasnik RS“, br. 79/2005, 101/2007, 95/2010 i 99/2014), kojom se uređuje obaveza davanje mišljenja državnih organa, ne uređuje situaciju kada mišljenje traži organ državne uprave.
Iz tih razloga, Komisija smatra se, u konkretnoj situaciji, ne može primeniti odredba člana 4. Pravilnika o tarifi, tarifni broj 20, te predviđena naknada za davanje mišljenja nije naplaćena.

Predsednik Komisije