U Saopštenju za javnost br. 047/2017 od 28. 2. 2017. godine Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je uporedne podatke o radnoj snazi za IV kvartal 2016. godine.

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi u četvrtom kvartalu 2016. godine došlo je do smanjenja zaposlenosti (za 82.600) i nezaposlenosti (za 40.300) u odnosu na prethodni kvartal, s tim što je na smanjenje ukupne zaposlenosti uticalo smanjenje neformalne zaposlenosti (za 106.700), prvenstveno u poljoprivredi usled smanjenog obima sezonskih radova u posmatranom periodu godine, dok se formalna zaposlenost povećala (za 24.200), naročito u prerađivačkoj industriji. Ocenjeni broj formalno zaposlenih lica je dostigao 2.160.700, dok broj neformalno zaposlenih lica iznosi 570.700, od kojih je 2/3 lica (374.900) angažovano u poljoprivredi.

Rezultat ovakvog kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti je s jedne strane rekordno niska stopa nezaposlenosti (13,0%), a s druge strane povećanje kontingenta neaktivnog stanovništva (za 114.000), kojem pored penzionera, đaka i studenata pripadaju i neaktivna lica koja žele i u mogućnosti su da počnu da rade iako ne traže posao aktivno (zbog čega ne pripadaju kategoriji nezaposlenih), a čiji broj je za 50.100 veći u odnosu na prethodni kvartal i sada iznosi 378.500.

U poređenju sa četvrtim kvartalom 2015. godine, obim kontingenta radne snage, koji podrazumeva zaposlena i nezaposlena lica, nije se bitnije menjao, ali je unutar tog kontingenta stanovništva došlo do prelivanja iz statusa nezaposlenih u status zaposlenih lica. Broj nezaposlenih je smanjen za 144.900, a broj zaposlenih povećan za 150.600, pri čemu je neformalna zaposlenost, uglavnom u poljoprivredi, povećana za 43.400, a formalna zaposlenost, pre svega u delatnostima Prerađivačka industrija i Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila, povećana za 107.200.

Pozitivan trend povećanja zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti od poslednjeg kvartala 2015. do poslednjeg kvartala 2016. godine odrazio se i na mlade (od 15 do 24 godine starosti). Ipak, smanjenje stope nezaposlenosti kod ove populacije za 13,8 procentnih poena u odnosu na isti period prošle godine nije samo rezultat smanjenja broja nezaposlenih, već i negativnog demografskog trenda i posledično sve manjeg obima populacije uzrasta od 15 do 24 godine.

Udeo mladih koji niti rade niti su u bilo kakvom sistemu obrazovanja u ukupnoj populaciji mladih između 15 i 24 godine starosti (tzv. NEET stopa), takođe je smanjen u odnosu na isti kvartal 2015. godine i sada iznosi 16,5%. Kod populacije od 15 do 29 godina starosti taj udeo iznosi 21,4%, što znači da više od petine mladih tog uzrasta predstavlja neiskorišćeni resurs i sa aspekta rada i sa aspekta obrazovanja.



Grafikon 1.
Kretanje stope zaposlenosti/nezaposlenosti stanovništva starosti 15 i više godina, 2014‒2016. (%)

 

          

Stopa aktivnosti za stanovništvo starosti 15 i više godina iznosi 52,3%, pri čemu je stopa aktivnosti kod muškaraca 60,7%, a kod žena 44,5%. Najveća stopa aktivnosti je u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije (54,4%), zatim u Beogradskom regionu (53,5%). Region Vojvodine i Region Južne i Istočne Srbije imaju najnižu stopu aktivnosti (50,5%).

Stopa zaposlenosti za stanovništvo starosti 15 i više godina iznosi 45,5%, pri čemu je stopa zaposlenosti kod muškaraca 52,8%, a kod žena 38,7%. Najveća stopa zaposlenosti je u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije (47,2%), zatim u Beogradskom regionu (46,3%). U Regionu Vojvodine ova stopa iznosi 44,5%, a najnižu vrednost ima u Regionu Južne i Istočne Srbije (43,6%).

Stopa neformalne zaposlenosti pala je u odnosu na prethodni kvartal, a neznatno se povećala u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Ova stopa na nivou svih delatnosti iznosi 20,9%, pri čemu dve trećine neformalnog sektora čini zaposlenost u poljoprivrednim delatnostima.

Stopa nezaposlenosti za stanovništvo starosti 15 i više godina iznosi 13,0%, i to 13,0% za muško i 13,1% za žensko stanovništvo. Ova stopa najveća je u Regionu Južne i Istočne Srbije (13,7%) i u Beogradskom regionu (13,4%), zatim sledi Region Šumadije i Zapadne Srbije (13,3%), dok je nezaposlenost najmanja u Regionu Vojvodine (11,9%).

 

Tabela 1. Osnovni pokazatelji kretanja na tržištu rada, 2015–2016.

 

 

2015

2016

I kvartal

II kvartal

III kvartal

IV kvartal

I kvartal

II kvartal

III kvartal

IV kvartal

 

(%)

Stopa aktivnosti

50,8

51,5

52,0

51,9

52,6

54,1

54,3

52,3

Stopa zaposlenosti

41,2

42,6

43,4

42,7

42,6

45,9

46,8

45,5

Stopa nezaposlenosti

19,0

17,3

16,6

17,7

19,0

15,2

13,8

13,0

Stopa neaktivnosti

49,2

48,5

48,0

48,1

47,4

45,9

45,7

47,7

Stopa neformalne zaposlenosti

19,7

19,7

21,5

20,4

20,3

22,7

24,1

20,9

 

Glavni cilj ove ankete je ocenjivanje obima radne snage, tj. zaposlenog i nezaposlenog stanovništva, pri čemu se pod zaposlenošću podrazumeva rad kako u formalnom tako i u neformalnom sektoru.

Anketom je bilo obuhvaćeno oko 15.037 domaćinstava, od čega je anketirano 12.068 domaćinstava, tj. 29.205 lica starosti 15 i više godina.

Radnu snagu (aktivno stanovništvo) čine sva zaposlena i nezaposlena lica starosti 15 i više godina.

Stopa aktivnosti predstavlja udeo aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu starom 15 i više godina.

Stopa zaposlenosti predstavlja udeo zaposlenih lica u ukupnom stanovništvu starom 15 i više godina.

Stopa nezaposlenosti predstavlja udeo nezaposlenih lica u aktivnom stanovništvu.

Stopa neformalne zaposlenosti predstavlja udeo lica zaposlenih u neregistrovanim firmama i u registrovanim firmama ali bez formalnog ugovora o radu, kao i udeo pomažućih članova domaćinstva u ukupnoj zaposlenosti.

 

 

Napomena: Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno).