U svom saopštenju za javnost br. 232 od 31. 8. 2018. godine Republički zavod za statistiku objavio je uporedne podatke o radnoj snazi za II kvartal 2018. godine (u daljem tekstu: Anketa).
Prema tim podacima, u drugom kvartalu 2018. godine broj zaposlenih dostigao je 2.896.800, a broj nezaposlenih 391.600. Stopa zaposlenosti na nivou od 48,6% najviša je u periodu 2014–2018. godine (za koji postoji uporediva serija podataka). Stopa aktivnosti iznosila je 55,2%, a stopa nezaposlenosti 11,9%.
Graf. 1. Kretanje stope zaposlenosti/nezaposlenosti stanovništva starosti 15 i više god. 2014‒2018. (%)
Stopa aktivnosti stanovništva starog 15 i više godina iznosila je 55,2%, pri čemu je stopa aktivnosti kod muškaraca 63,6%, a kod žena 47,3%. Najveća stopa aktivnosti bila je u Beogradskom regionu (57,2%) i u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije (56,2%). U Regionu Južne i Istočne Srbije ova stopa iznosila je 53,7%, dok je najnižu vrednost imala u Regionu Vojvodine (53,5%).
Stopa zaposlenosti stanovništva starosti 15 i više godina iznosila je 48,6%, pri čemu je stopa zaposlenosti kod muškaraca 56,4%, a kod žena 41,4%. Najveća stopa zaposlenosti bila je u Beogradskom regionu (51,5%) i u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije (49,1%). U Regionu Vojvodine ova stopa iznosila je 48,1%, a najnižu vrednost imala je u Regionu Južne i Istočne Srbije (45,3%).
Stopa neformalne zaposlenosti na nivou svih delatnosti iznosila je 21,0%, pri čemu gotovo 60% neformalnog sektora čini zaposlenost u poljoprivrednim delatnostima[1].
Stopa nezaposlenosti stanovništva starosti 15 i više godina iznosila je 11,9%, i to 11,3% za muško i 12,6% za žensko stanovništvo. Posmatrano po regionima, ova stopa je bila najveća u Regionu Južne i Istočne Srbije (15,6%). U Regionu Šumadije i Zapadne Srbije ona je iznosila 12,6%, a u Beogradskom regionu 10,1%. Stopa nezaposlenosti bila je najmanja u Regionu Vojvodine (10,0%).
Poređenje sa istim periodom prošle godine
U odnosu na drugi kvartal 2017. godine, na nivou ukupne populacije nije došlo do statistički značajne promene u broju zaposlenih i nezaposlenih, što se ne može reći i za regionalni nivo. Naime, u Beogradskom regionu i Regionu Vojvodine u navedenom periodu došlo je do rasta zaposlenosti (za 28.200 i 6.700 respektivno), uz istovremeno smanjenje nezaposlenosti, dok je situacija bila potpuno drugačija u preostala dva regiona – Regionu Južne i Istočne Srbije i Regionu Šumadije i Zapadne Srbije, u kojima je u istom periodu zaposlenost opala, a nezaposlenost porasla.
Premda je broj zaposlenih na ukupnom nivou ostao gotovo nepromenjen, zaposlenost populacije sa nižim nivoom obrazovanja je smanjena (za 33.500) u korist rasta zaposlenosti visoko obrazovane populacije (za 41.200).
Broj formalno zaposlenih porastao je za 46.600, pri čemu je formalna zaposlenost u poljoprivredi smanjena za 37.400, a van poljoprivrede povećana za 84.000, i to najviše u prerađivačkoj industriji. Poređenja radi, registrovana zaposlenost bez poljoprivrede je, prema evidenciji Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, u istom periodu porasla za 71.200, takođe najviše u prerađivačkoj industriji.
Broj neformalno zaposlenih manji je za 30.800, usled čega je stopa neformalne zaposlenosti smanjena za 1,2 procentnih poena.
Slično ukupnoj populaciji, ni kod mladih (15–24) nije bilo bitnijih promena statusa na tržištu rada u odnosu na drugi kvartal prošle godine.
Metodološka objašnjenja
Anketa o radnoj snazi predstavlja najobuhvatniji i jedini međunarodno uporedivi instrument za praćenje kretanja na tržištu rada, kojim se registruju demografske i socioekonomske karakteristike stanovništva starijeg od 15 godina.
Glavni cilj Ankete je ocenjivanje obima radne snage, tj. zaposlenog i nezaposlenog stanovništva, pri čemu se pod zaposlenošću podrazumeva rad i u formalnom i u neformalnom sektoru.
Pored toga, ovo istraživanje se bavi karakteristikama zaposlenosti (profesionalnim statusom zaposlenih lica, njihovom delatnošću, zanimanjem, pravima koja ostvaruju na poslu) i nezaposlenosti (stečenim obrazovanjem, dužinom traženja posla, prethodnim radnim iskustvom), kao i karakteristikama neaktivnog stanovništva ‒ njihovim obrazovanjem, starošću, izvorom prihoda i spremnošću da se uključe na tržište rada.
Aktivno stanovništvo (radnu snagu) čine sva zaposlena i nezaposlena lica stara 15 i više godina.
Stopa aktivnosti (učešća radne snage) predstavlja udeo aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu starom 15 i više godina.
Lica koja su najmanje jedan sat u posmatranoj sedmici obavljala neki plaćeni posao (u novcu ili naturi), kao i lica koja su imala zaposlenje, ali koja su u toj sedmici bila odsutna sa posla (uz garanciju povratka), smatraju se zaposlenim licima.
Stopa zaposlenosti predstavlja udeo zaposlenih u ukupnom stanovništvu starom 15 i više godina.
Neformalnom zaposlenošću smatra se rad u neregistrovanim preduzećima, rad u registrovanim preduzećima bez ugovora o radu, kao i rad pomažućih članova domaćinstva.
Stopa neformalne zaposlenosti predstavlja udeo neformalno zaposlenih u ukupnoj zaposlenosti.
Nezaposlena lica su ona lica koja nisu obavljala nijedan plaćeni posao u posmatranoj sedmici, aktivno su tražila posao tokom četiri sedmice koje su prethodile posmatranoj sedmici i u mogućnosti su da počnu da rade u roku od dve sedmice nakon isteka posmatrane sedmice.
Stopa nezaposlenosti predstavlja udeo nezaposlenih u radnoj snazi (zaposleni i nezaposleni) starosti 15 i više godina.
Stopa dugoročne nezaposlenosti predstavlja udeo lica nezaposlenih duže od godinu dana u radnoj snazi (zaposleni i nezaposleni) starosti 15 i više godina.
Stopa NEET podrazumeva učešće lica starosti 15–24 godine koja nisu zaposlena, nisu na školovanju, niti su na obuci u ukupnoj populaciji tog uzrasta.
Neaktivno stanovništvo čine sva lica stara 15 i više godina koja nisu svrstana u zaposleno ili nezaposleno stanovništvo. U neaktivna lica spadaju studenti, penzioneri, lica koja obavljaju kućne poslove, kao i ostala lica koja u posmatranoj sedmici nisu obavljala nijedan plaćeni posao, nisu aktivno tražila posao ili nisu bila u mogućnosti da počnu da rade u roku od dve sedmice nakon isteka posmatrane sedmice.
Stopa neaktivnosti predstavlja udeo neaktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu starom 15 i više godina.
Napomena: Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno).
[1] Ceo sektor delatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i deo sektora Delatnost domaćinstva koja proizvode robu i usluge koji se odnosi na poljoprivredne aktivnosti.