Advokatska komora Srbije (AKS) podnela je Ustavnom sudu Inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o zaštiti konkurencije i svih povezanih podzakonskih akata, saopštila je AKS.
Zajedno sa Inicijativom koju je podnela Advokatska komora Srbije, podnet je i zahtev za prekid postupka koji protiv AKS vodi Komisija za zaštitu konkurencije.
Početkom meseca Advokatska kancelarija „Gecić“, Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti (UZUZ) i Komitet pravnika za ljudskih prava (YUKOM), podneli su inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o zaštiti konkurencije i predložili donošenje novog, koji bi, kako traže, bio u skladu sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ali i u interesu privrede, proizvođača i potrošača. Najprestižniji sajt o pravu konkurencije u Evropi „Chilling competition“ objavio je članak o najnovijim inicijativama iz oblasti prava konkurencije u Srbiji i na Balkanu, u kojem ocenjuju da je reč o inicijativama koje, kako navode, trenutno pune naslovne strane medija na Balkanu, ali su istovremeno izazov za organizacije za ljudska prava.
„Tokom maja 2017. Komisija je sprovela rekordan broj nenajavljenih uviđaja i pokrenula iznenađujuće veliki broj postupaka. Sve ovo se desilo u roku od samo nekoliko dana pre stupanja na snagu novog Zakona o opštem upravnom postupku, 1. juna 2017. godine“, objašnjava autor teksta na sajtu „Chilling competition“. Podseća da je u aprilu ove godine Komisija za zaštitu konkurencije Srbije najavila da će nakon javne rasprave predložiti novi zakon o zaštiti „takmičenja na tržištu“ kojim bi se dopunili propisi iz 2009. koji su, inače 2013. godine, već usklađivani sa EU direktivama. Inicijativa pravnika u Srbiji, kažu, suštinski preispituje ustavnost sistema zaštite konkurencije na osnovu kriterijuma propisanih presudom u „slučaju Menarini“ kao i drugim presudama Suda u Strazburu.
Pravnici ocenjuju da je apsurdno rešenje u aktuelnom zakonu prema kojem Komisija za zaštitu konkurencije ima mogućnost da kao državni organ sama vodi kaznene postupke i da mimo suda izriče milionske kazne privatnim i državnim preduzećima. Oni primećuju i da Komisija to čini bez usmenih rasprava i bez sudskog nadzora i to do drugog stepena na sudu, što nazivaju – pravnim apsurdom. Privredna komora Srbije (PKS) pokrenula je takođe, ranije, nezavisnu inicijativu te tražila od privrednika da joj dostave predloge za izradu novog zakonskog okvira i predložila takozvani, Austrijski model Zakona o zaštiti konkurencije.
Zakon o zaštiti konkurencije je prema oceni Advokatske kancelarije „Gecić“ u suprotnosti sa Ustavom, sa praksom Ustavnog suda, Evropskog suda za ljudska prava i u suprotnosti sa evropskom Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, čiji je Srbija, istakli su, potpisnik. Žalbe privrednika i stručne javnosti na dosadašnji rad Komisije odnose se između ostalog i na to da Komisija izriče visoke kazne, i da one idu i do 10 odsto godišnjeg konsolidovanog prometa jedne firme. Prema važećem Krivičnom zakonu, za pravna lica kazna može biti maksimalno 500 miliona dinara, dok Komisija, kao ne sudski organ, ima ovlašćenje da izriče kazne koje mogu višestruko premašiti taj maksimum, objašnjavaju pravnici.
Visoke kazne koje Komisija izriče, prema mišljenju UZUZ-a, prevazilaze opšti maksimum koji je ustanovljen u Srbiji i u suprotnosti su sa jedinstvom pravnog poretka koje promoviše Ustav. Pravnici navode i da je posebno zabrinjavajuće što Komisija po sadašnjim pravilima može da upadne u prostorije bilo kog preduzeća bez naloga suda, zapleni računare i dokumentaciju, te naloži da joj se dostavi privatna prepiska. U UZUZ-u objašnjavaju i da Komisija za zaštitu konkurencije sama, bez zakonske osnove propisuje visinu taksi za preduzeća.
Ističu da zakoni u bilo kom postupku, bilo gde u svetu, dozvoljavaju da u „raspravi“ dve strane, tuženog i branioca, učestvuje i treća, nepristrasna strana, sud, kojeg ovde, kažu, nema.
Iz YUKOM-a poručuju da podržavaju inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o zaštiti konkurencije, jer smatraju da sadašnji zakon nije usklađen sa osnovnim pravima koja su garantovana Ustavom Srbije ali i sa evropskim standardima.
Vanja Bajović, docent Pravnog fakulteta u Beogradu, rekla je da su kazne koje Komisija za zaštitu konkurencije izriče mnogo veće nego što su one koje mogu da se izreknu u krivičnom postupku.
Izvor: Tanjug