Veštačka inteligencija menja način na koji funkcionišu mnoge profesije, pa tako na primer i pravosuđe. I dok pojedine zemlje uvode pravila ili zabranjuju upotrebu takvih alata u sudovima, u Srbiji tek počinje rasprava o njenoj ulozi u pravnom sistemu.
Od pisanja ugovora do analize sudske prakse, algoritmi već pomažu advokatima i sudijama širom sveta. Značajan deo pravničkog posla čine rutinske radnje i dokumenti i upravo tu se krije potencijal veštačke inteligencije – softver preuzima deo posla, koji pravnicima oduzima mnogo vremena.
„Postoje čak i softveri za pisanje ugovora. Imam jednog kolegu koji je radio kao pripravnik u advokatskoj kancelariji i koji je po 30 tipskih tužbi pisao…….manuelne, tipske, koje se ponavljaju. U tom smislu će veštačka inteligencija zaista doprineti automatizaciji procesa i to je ono što vidim kao budućnost upotrebe veštačke inteligencije“, kaže pravnik Dejan Škobić.
Ipak, veštačka inteligencija može da pogreši – posebno ako se koristi bez kontrole. Zbog toga, veruje Škobić, tehnologija može da bude samo alat – ali ne i zamena za čoveka:
„Smatram da će ona pomoći advokatima i sudijama da se ubrzaju procesi pisanja tužbe, pisanja presude. Ali s druge strane, uvek mora tu da bude čovek koji vrši nadzor veštačke inteligencije, kako se ne bi dogodilo da veštačka inteligencija napravi grešku.“
U Srbiji trenutno ne postoje jasni mehanizmi i procedure, koje regulišu upotrebu veštačke inteligencije u pravosuđu. To bi trebalo da promeni Zakon o veštačkoj inteligenciji, čiji nacrt je u pripremi. Do tada, softver može biti samo alat, jer u sistemu koji odlučuje o pravima, imovini i slobodi građana – algoritam ne može da preuzme odgovornost.
Izvor: sajt RTV
Naslov: Redakcija
